Norveški CEPI jednoj američkoj kompaniji daje 50 milijuna dolara za razvoj cjepiva protiv ebole
Globalna zdravstvena organizacija sa 60 milijuna dolara financira razvoj triju kandidata za cjepivo protiv virusa za koji još ne postoji odobrena zaštita.
Izbijanje nove epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo pokrenulo je utrku za razvoj cjepiva protiv jednog od najsmrtonosnijih virusa na svijetu. Globalna zdravstvena organizacija CEPI objavila je da će u razvoj cjepiva protiv varijante Bundibugyo uložiti više od 60 milijuna dolara, pri čemu najveći dio sredstava odlazi američkoj Moderni.
Norveški CEPI, koji je bio među prvim financijerima razvoja cjepiva protiv covida-19, dodijelit će Moderni do 50 milijuna dolara za razvoj eksperimentalnog cjepiva protiv varijante Bundibugyo (BDBV). Dodatnih 11,8 milijuna dolara bit će raspoređeno između Sveučilišta Oxford i Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI), koje također razvijaju vlastita rješenja.
Riječ je o virusu za koji trenutno ne postoji ni odobreno cjepivo ni specifična terapija. Prema podacima Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (Africa CDC) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), aktualna epidemija u Kongu dosad je odnijela gotovo 250 života, dok je potvrđeno 282 slučaja zaraze i više od 1100 sumnjivih slučajeva. U susjednoj Ugandi potvrđeno je dodatnih devet slučajeva, uključujući jedan smrtni ishod.
Zdravstvene organizacije zbog toga su epidemiju proglasile krizom od međunarodnog značaja.
Utrka s vremenom
Richard Hatchett, izvršni direktor CEPI-ja, procjenjuje da bi prvi kandidati za cjepivo mogli ući u klinička ispitivanja već za nekoliko mjeseci.
“Perspektiva cjepiva u ne tako dalekoj budućnosti otvara i pitanje tko će financirati njihovu nabavu i distribuciju kada budu spremna”, rekao je Hatchett za Reuters.
Ipak, upozorava da razvoj cjepiva nikada nije linearan proces te da dodatni izazov predstavlja nestabilna sigurnosna situacija na istoku Konga, gdje bi se klinička ispitivanja trebala provoditi.
Najveći dobitnik novog financijskog paketa je Moderna, koja je tijekom pandemije covida-19 izrasla u jednog od najvažnijih svjetskih proizvođača cjepiva zahvaljujući mRNA tehnologiji. Sredstva CEPI-ja koristit će se za pretklinička istraživanja, rane faze kliničkih ispitivanja, proizvodnju te eventualni prelazak u završne faze razvoja ako rezultati budu pozitivni.
“U pretkliničkim modelima već smo ostvarili vrlo obećavajuće rezultate”, izjavio je izvršni direktor Moderne Stéphane Bancel.
Cilj je razviti cjepivo koje će učinkovito sprječavati bolest, ali i pojednostaviti primjenu. Zasad nije poznato hoće li biti potrebna jedna ili dvije doze, što će pokazati prva faza kliničkih ispitivanja.
Oxford i IAVI razvijaju alternativna rješenja
Paralelno s Modernom, CEPI financira i druga dva projekta.
Sveučilište Oxford, u suradnji sa Serum Institute of India, razvija cjepivo ChAdOx1 Bundibugyo, temeljeno na istoj tehnologiji koja je korištena za razvoj cjepiva Oxford/AstraZeneca protiv covida-19.
Međunarodna inicijativa za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI) razvija cjepivo koje se primjenjuje u jednoj dozi i koristi tehnologiju sličnu Merckovu cjepivu Ervebo, trenutno jedinom odobrenom cjepivu protiv drugog soja ebole – varijante Zaire. Dosadašnja istraživanja na životinjama pokazala su da cjepivo značajno povećava stopu preživljavanja.
No osim znanstvenih izazova, sektor se suočava i s organizacijskim pitanjima. Mark Feinberg, izvršni direktor IAVI-ja, upozorio je da još nije jasno tko će preuzeti odgovornost za organizaciju i financiranje velikih kliničkih ispitivanja.
Tijekom epidemije ebole u zapadnoj Africi između 2014. i 2016. ključnu ulogu imali su WHO i američke zdravstvene institucije. Danas takav model više nije zajamčen.
Za sada je sigurno tek jedno: razvoj cjepiva protiv Bundibugyo varijante ulazi u novu fazu, a uspjeh bi mogao imati važnu ulogu ne samo u zaustavljanju aktualne epidemije nego i u pripremi svijeta za buduće izbijanje jedne od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti.
