Što bi bilo da Britanci nisu glasali za Brexit? Nova studija nudi odgovor
Ekonomisti su rekonstruirali scenarij bez izlaska iz Europske unije i došli do zaključka koji će ponovno otvoriti raspravu o stvarnoj cijeni Brexita.
Britansko gospodarstvo danas je oko šest posto manje nego što bi bilo da zemlja nije napustila Europsku uniju, pokazuje novo istraživanje temeljeno na internim podacima Bank of England. Studija, objavljena uoči desete godišnjice referenduma o Brexitu, predstavlja jedan od dosad najdetaljnijih pokušaja mjerenja stvarne cijene izlaska iz europskog bloka.
Analizirajući odluke, očekivanja i financijske rezultate tisuća britanskih kompanija tijekom posljednjeg desetljeća, ekonomisti su pokušali rekonstruirati alternativni scenarij u kojem Ujedinjeno Kraljevstvo nikada nije napustilo EU. Zaključak je da je Brexit postupno usporio gospodarski rast, a posljedice se osjećaju i danas.
Prema istraživanju, približno polovica gospodarskog gubitka proizlazi iz neizvjesnosti koja je uslijedila nakon referenduma 2016. godine, dok je druga polovica povezana s novim trgovinskim preprekama koje su nastupile nakon izlaska zemlje iz jedinstvenog europskog tržišta i carinske unije 2021.
Studija dolazi u trenutku kada i dužnosnici britanske središnje banke sve otvorenije govore o ekonomskim posljedicama Brexita.
Šteta manja od očekivane
Guverner Bank of England Andrew Bailey nedavno je izjavio da su gospodarska aktivnost i rast bili niži nego što bi bili bez Brexita.
“Ako smanjite veličinu tržišta s kojima trgujete, odnosno smanjite svoja izvozna tržišta, to u pravilu ima negativan učinak na rast”, rekao je Bailey, dodajući da su posljedice vidljive i kroz nižu produktivnost te manju veličinu tržišta.
Ipak, Bailey ističe da se nisu ostvarila neka od najcrnjih predviđanja iz razdoblja referendumske kampanje. Posebno naglašava da sektor financijskih usluga nije pretrpio štetu u razmjerima koje su mnogi očekivali prije deset godina, piše BBC.
Istraživanje je vodio profesor Nick Bloom sa Stanforda, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za produktivnost i poslovnu ekonomiju. Prema njegovim riječima, britansko gospodarstvo prije referenduma raslo je dovoljno brzo da je bez Brexita barem djelomično moglo pratiti snažan razvoj američkog gospodarstva.
Posebnu težinu rezultatima daje činjenica da se temelje na podacima programa Decision Maker Panel, koji je Bank of England pokrenula upravo nakon referenduma kako bi pratila kako kompanije reagiraju na Brexit. Ti se podaci danas koriste i pri donošenju odluka o kamatnim stopama.
Autori su uz korporativne podatke koristili još pet standardnih ekonomskih metodologija. Dok analiza poslovnih podataka sugerira da je Brexit smanjio britansko gospodarstvo za oko šest posto, širi skup modela procjenjuje prosječni učinak na približno osam posto.
Razgovori s EU
Ne slažu se svi ekonomisti s takvim procjenama. Kritičari upozoravaju da je gotovo nemoguće sa sigurnošću utvrditi kako bi se britansko gospodarstvo razvijalo bez Brexita, osobito nakon pandemije, energetske krize i geopolitičkih poremećaja koji su obilježili posljednje desetljeće. Također ističu da studije često ne uzimaju dovoljno u obzir snažan rast američkog tehnološkog i investicijskog sektora, koji je dodatno povećao jaz između SAD-a i Europe.
Bez obzira na metodološke rasprave, politički kontekst se mijenja. Premijer Keir Starmer najavio je nove razgovore s europskim partnerima o izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda, trgovini električnom energijom te sustavima trgovanja emisijama. Iako se ne govori o povratku u EU, London i Bruxelles posljednjih mjeseci traže načine za smanjenje gospodarskih prepreka koje su nastale nakon Brexita.
Deset godina nakon referenduma, rasprava o tome je li Brexit bio politički uspjeh i dalje traje. No sve je više pokazatelja da je njegova ekonomska cijena postala jedna od rijetkih točaka oko kojih se formira rastući konsenzus među ekonomistima.
