Kako je Senegal postao ključno čvorište za krijumčarenje kokaina prema Europi
Zapadna Afrika se iz tranzitnog koridora pretvorila u ključno logističko središte trgovine kokainom, a stručnjaci procjenjuju da bi do 2030. kroz regiju mogla prolaziti polovica pošiljki za Europu.
Zapadna Afrika posljednjih se godina iz tranzitnog koridora pretvorila u jedno od ključnih logističkih središta međunarodne trgovine kokainom. Prema procjenama organizacije Global Initiative Against Transnational Organized Crime (GI-TOC), oko trećine kokaina koji se konzumira u Europi danas prolazi kroz luke zapadne Afrike, a do 2030. taj bi udio mogao dosegnuti čak 50 posto.
Kriminalne organizacije koriste afrički ‘zaobilazni put’ kao paravan“, jer kontejneri koji dolazi od tamo privlači znatno manje pozornosti europskih carinskih službi nego pošiljke koje stiže izravno iz Latinske Amerike.
Središnje mjesto u toj mreži zauzima senegalska luka Dakar. Zahvaljujući izravnim pomorskim vezama s Europom i razvijenim kopnenim rutama prema Maliju, Gvineji Bisau, Gvineji i Sijera Leoneu, postala je važno logističko čvorište za distribuciju kokaina prema europskom tržištu.
Nove rute zbog kontrola
Kriminalne skupine koriste sve sofisticiranije metode kako bi izbjegle carinske kontrole. Kokain se skriva u legalnim kontejnerskim pošiljkama metodom “rip-on, rip-off” (kontejner se otvara, droga skriva među legalnim teretom, a zatim ponovno zatvara krivotvorenim plombama), prevozi ribarskim brodovima, jedrilicama i polupodmornicama, a posljednjih godina krijumčari ga sve češće otapaju u gorivu te ga kemijskim postupcima ponovno izdvajaju nakon prolaska granica, piše Le Monde.
Pojačane kontrole u lukama promijenile su i krijumčarske rute. Umjesto pomorskih terminala, droga se sve češće prevozi kopnenim pravcima kroz zapadnu Afriku. Samo u Senegalu godišnje zapljene kokaina porasle su s nekoliko tona prije 2018. na više od 30 tona u 2025., pokazuju podaci GI-TOC-a.
Istodobno se mijenja i struktura kriminalnih mreža. Uz tradicionalne latinoameričke kartele, sve važniju ulogu imaju talijanska ‘Ndrangheta i balkanske kriminalne skupine, posebno albanske, koje nastoje kontrolirati cijeli lanac; od nabave u Latinskoj Americi do distribucije u Europi. Pritom se oslanjaju na lokalne partnere koji osiguravaju logistiku, informacije i, prema procjenama stručnjaka, koriste korupciju za lakši prolazak pošiljki.
Zapadna Afrika postala i važno tržište
Dio kokaina više nije namijenjen izvozu u Europu. Sve veće količine ostaju na zapadnoafričkom tržištu, gdje se droga često prerađuje u crack, čija se potrošnja ubrzano širi u gradovima poput Dakara. Ujedno raste i prisutnost sintetskih droga, posebno kusha, koji sadrži izrazito snažne sintetske opioide iz skupine nitazena. Broj zapljena te droge u Senegalu naglo je porastao tijekom 2025., a policija upozorava da se dio proizvodnje više ne odvija u inozemstvu, nego lokalno, nakon uvoza kemijskih sastojaka.
Osim kusha, sve je rašireniji i ecstasy, koji u Senegal uglavnom stiže preko Gambije, regionalnog središta za uvoz i distribuciju sintetskih droga. Rekordne zapljene u zračnoj luci u Banjulu tijekom 2025. dovele su istražitelje do krijumčarskih mreža koje sežu sve do Nizozemske.
Prema procjenama stručnjaka za organizirani kriminal, zapadna Afrika tako više nije samo usputna postaja na putu kokaina prema Europi, nego ključni logistički centar u kojem se droga skladišti, prerađuje, redistribuira i sve više troši na lokalnom tržištu.
