William Bello: Zanemarite tehnologiju, primite se psihologije
Među predavačima ovogodišnjeg ACCEPT-a, prvog regionalnog sajma računovodstva, financija i tehnologije koji se održava 16. listopada u Zagrebu bit će i William Bello, međunarodni stručnjak za privacy i AI governance s više od 40 godina iskustva u području informacijskih tehnologija. Uoči dolaska na sajam za Forbes Hrvatska govori o izazovima koje donosi europska regulativa, ravnoteži između inovacija i zaštite privatnosti te objašnjava zašto organizacije umjetnu inteligenciju moraju prestati promatrati isključivo kao tehnološko pitanje.
Kako kaže, budućnost AI-ja ovisit će ponajprije o ljudima, organizacijskoj kulturi i odgovornom upravljanju, a ne samo o razvoju tehnologije.
Umjetna inteligencija danas je jedna od glavnih tema poslovnog svijeta, no William Bello smatra da se rasprava prečesto vodi u pogrešnom smjeru. Umjesto da organizacije prvenstveno razmišljaju o tehnologiji, trebale bi se usredotočiti na ljude, procese i kulturu.
“Naglasak i najveći izazov nalaze se u prvom, ‘socio’ aspektu. Sociologija, psihologija, etika i ostala područja postaju vrlo traženi jer omogućuju izgradnju AI agenata. Odgovor na pitanje kako osigurati pouzdanost novih poslovnih procesa ne daje tehnologija, već sociologija.”
Prema njegovu mišljenju, organizacije koje tek započinju usklađivanje s AI Actom ne bi trebale čekati. Prvi koraci uključuju pregled AI sustava koji se koriste, provjeru usklađenosti s regulativom te edukaciju zaposlenika.
“Počnite graditi pregled sustava umjetne inteligencije koje koristite u svojoj organizaciji. Paralelno s tim krenite osvješćivati svoje djelatnike o tome što je umjetna inteligencija i što ona znači za vašu organizaciju.”
Bello upozorava da mnoge organizacije pogrešno pokušavaju primijeniti postojeće modele upravljanja na AI sustave.
“Postoji razlika između determinističkih sustava, kakve smo dosad najčešće koristili, i probabilističkih sustava koji se pojavljuju u obliku sustava umjetne inteligencije. Promjena je dramatična i zahtijeva potpuno nov pristup.”
Govoreći o odnosu GDPR-a i AI Acta, ističe da su oba regulatorna okvira usmjerena na zaštitu temeljnih prava, ali iz različitih perspektiva.
“Dok je GDPR općenito usmjeren na zaštitu privatnosti, EU AI Act usredotočuje se na umjetnu inteligenciju. Ispravan razvoj i korištenje AI sustava zahtijevaju pažljivo usklađivanje s mjerama zaštite privatnosti.”
Na pitanje o važnosti AI governancea nema dvojbi.
“AI governance već je postao jednako važan, ako ne i važniji, od kibernetičke sigurnosti.”
Kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, smatra da sukob između inovacija i zaštite podataka postoji, ali da postoje i rješenja.
“Privacy by design, privacy engineering i differential privacy mogu zaštititi privatnost, a omogućiti inovativnost. Jedino što zahtijevaju jest napor za koji organizacija često nema vremena jer je ‘zaslijepljena’ tehnologijom.”
Tvrtkama koje zaposlenicima dopuštaju korištenje alata poput ChatGPT-a, Copilota ili Geminija upućuje vrlo jasnu preporuku:
“Investirajte u znanje i razumijevanje prednosti i nedostataka sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji svih svojih djelatnika.”
Govoreći o budućnosti, Bello vjeruje da će upravo ljudi biti ključ uspješne primjene umjetne inteligencije.
“AI treba prvenstveno promatrati kao djelatnika temeljenog na umjetnoj inteligenciji (artificial employee), a tek na kraju kao tehnološko rješenje. U upravljanju takvim djelatnikom najviše će vam pomoći stručnjaci za ljudske resurse.”
Za kraj ostavlja poruku koja sažima njegov pogled na odgovorno korištenje umjetne inteligencije:
“Svaki put kada dobijete odgovor na svoj upit od jezičnih modela, dodajte zarez i riječi ‘vrlo vjerojatno’ te zadržite kritičnost i koristite sustave umjetne inteligencije kao svoje suradnike.”
