130 tisuća radnih mjesta do 2030. će doživjeti promjenu. Je li Hrvatska spremna?
Prema procjenama Europske komisije, do 2030. godine u zelenim sektorima u Europskoj uniji otvorit će se više od milijun novih radnih mjesta. Je li Hrvatska spremna na prilagodbu tržišta rada istražilo se na prvoj konferenciji “Zeleni horizonti“ koja je okupila ključne osobe iz državnog, javnog i privatnog sektora s ciljem poticanja dijaloga među stručnjacima i liderima na području zelene tranzicije i prilagodbe tržišta rada.
Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš istaknula je kako je u fokusu Ministarstva kreiranje politika u skladu s klimatskom tranzicijom i zaštitom okoliša s ciljem smanjivanja otiska i prelaska na dekarbonizaciju i poticanje razvoja kružnog gospodarstva. Dodaje kako do 2040. cilj je doći do 90 posto dekarbonizacije te kako Vlada RH intenzivno radi na postizanju tih ciljeva uz nacionalna i EU sredstva.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je kako je Hrvatska predana energetskoj tranziciji i zelenoj ekonomiji: “Ministarstvo je dalo snažan doprinos procesu dekarbonizacije. Kroz različite sustave financiranja osigurano je 1,86 mlrd. eura bespovratnih sredstava za poduzetnike, 800 milijuna eura za istraživanja i inovacije, dodatnih 580 milijuna eura za digitalnu preobrazbu, modernizaciju pogona i smanjenje potrošnje energije.“ Dodao je kako će se donošenjem nacionalnih planova za kružno gospodarstvo i razvoja industrije dodatno povećati produktivnost, smanjiti otpad i ojačati otpornost gospodarstva, intenzivirati poticanje domaće proizvodnje, ulaganje u inovacije i nove tehnologije.
U raspravi o zadržavanju visokoobrazovane radne snage u Republici Hrvatskoj državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je kako Vlada RH potiče ostanak visokoobrazovane radne snage nizom mjera poput potpora za pripravništvo za što je isplaćeno više od 180 milijuna eura od 2016. godine, a koju mjeru je koristilo nešto više od 21 tisuća mladih prilikom ulaska na tržište rada. Kroz sustav vaučera osigurano je 60 milijuna eura, a do sada je odobreno više od 45 tisuća zahtjeva za stjecanje zelenih i digitalnih vještina. Dodao je i kako Vlada provodi direktnu mjeru prema poslodavcima – mjeru usavršavanja koja zaposlenim osobama omogućuje stjecanje vještina za rad i zadržavanje radnog mjesta, dok istovremeno poslodavcu omogućuje zadržavanje radne snage traženih kompetencija.
Glavni analitiačar HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je ako Hrvatska želi zadržati visokoobrazovane stručnjake, država im mora ponuditi uvjete usporedive s onima u razvijenim zemljama – konkurentne plaće, porezno rasterećenje i jasne mogućnosti profesionalnog napretka: „Bez toga riskiramo da najbolji talenti i dalje odlaze, a da prazninu popunjavamo radnicima nižih kvalifikacija,“ dodaje Stojić.
Ravnatelj HZZ-a Ante Lončar istaknuo je kako uz mjere poput vaučera, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi i mjere kojima se potiče gospodarska aktivnost – najpopularnija mjera samozapošljavanja i njena nadogradnja mjera Biram Hrvatsku koja potiče povratak hrvatskih iseljenika: „Mjera Biram Hrvatsku polučila je uspjeh te je samo kroz njeno korištenje uz povratak naših iseljenika i otvaranje novih poslovnih subjekata zaposleno gotovo dvije tisuće novih radnika.“
Martina Slunjski, CPO Holcima Hrvatska istaknula je kako u Holcim Hrvatska, iako globalna tvrtka, svojim zaposlenicima nudi više od posla: „Nudimo karijeru u međunarodnom okruženju, pristup inovacijama i mogućnosti stvaranja stvarnog utjecaja. Sustavno razvijamo potencijal naših zaposlenika, potičemo inicijativu i pružamo prilike za rad na projektima kao što je transformacija naše tvornice u Koromačnu u prvu tvornicu proizvođača ugljično neutralnog cementa u Hrvatskoj. Kroz takve izazove i podršku stvaramo uvjete u kojima talent ne traži razlog za odlazak, već ima jasan razlog za ostanak.“
Za uspješnu prilagodbu tržišta rada sudionici panela nužnim vide konkretnije povezivanje obrazovnog sustava, poslodavaca i države kako bi se odgovorilo na potrebe gospodarstva. Dodaju kako Hrvatska ima priliku iskoristiti val zelene tranzicije za stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i održivog gospodarskog rasta, no uspjeh će ovisiti o spremnosti svih dionika da zajednički djeluju i dugoročno ulažu u ljude, znanje i tehnologiju.
Konferencija “Zeleni horizonti“ nova je platforma koja ima jasan cilj – otvoriti prostor za razmjenu ideja, iskustava i rješenja koja potiču zelenu tranziciju i prilagodbu tržišta rada novim globalnim izazovima.
