80 godina Luke Split: U luke je uloženo 600 milijuna eura, ali bez željeznice gube na konkurentnosti
Bolja željeznička povezanost, čvršća suradnja jadranskih luka i ubrzana digitalizacija istaknuti su kao ključni preduvjeti daljnjeg rasta hrvatskog pomorskog sektora, zaključci su konferencije “Regija u pokretu: 80 godina Luke Split – nova dimenzija multimodalnosti”.
Na konferenciji u splitskom hotelu AC Marriott istaknuta je zajednička vizija razvoja hrvatskih luka, od rekordnih investicija u lučku infrastrukturu do digitalne i zelene transformacije poslovanja, a ključno je i zadržavanje radne snage kako bi se smanjila fluktuacija zaposlenih u tom sektoru. Direktor Luke Split, Filip Rogošić, podsjetio je da je cijeli sustav još uvijek napola vezan za prošlost.
„Ispod ceste Luke Split još postoji željeznica, no ona nije zaživjela. Robni promet i dalje ide uglavnom cestama zbog neelektrificirane željeznice“, rekao je direktor Rogošić. Istaknuo je da luka investira, širi terminale i modernizira opremu, ali da „željeznička povezanost prema unutrašnjosti određuje bolju konkurentnost luke“.
Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kao izaslanica Vlade RH na konferenciji je istaknula da je hrvatske luke u posljednjih sedam godina uloženo oko 600 milijuna eura.
„Moji prvi profesionalni koraci u državnoj administraciji bili su upravo vezani uz Luku Split i tamo sam imala prilike naučiti kako luke funkcioniraju u praksi“, istaknula je Nina Perko. S njom se složio i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban koji je istaknuo kako je Luka Split “othranila” generacije obitelji.
„Svaka rasprava o budućnosti mora početi poštovanjem prema onima koji su desetljećima stvarali temelje današnjeg razvoja. U posljednjih deset godina dogodile su se promjene kakve Split nije pamtio još od vremena Austro-Ugarske“, rekao je župan Boban. Govoreći o budućnosti, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta naglasio je da se struktura lučkog tereta mora mijenjati. Rasuti teret, objasnio je, više ne može biti prioritetan, dok kontejnerski i generalni teret predstavljaju smjer u kojem luka treba ići. Ključ svega, međutim, nije želja nego bolja prometna infrastruktura.
Pomorski agenti
Hrvatske luke kroz udruženja brodara, agenata i lučke zajednice posljednjih godina intenzivirale su suradnju kako bi Jadran postao konkurentniji.
“Nekad smo se gledali kao konkurenti, no više nema razloga za to. Jadran trebamo gledati kao jedan entitet,” istaknula je Nina Kokorović, direktorica prodaje Luke Rijeka na panelu „Lučke strategije i razvojni potencijal.“ Sličnog stajališta bio je i direktor Luke Split, Filip Rogošić, koji je naglasio kako hrvatske luke nisu prijetnja jedna drugoj, već zajednički rade na jačanju prometne mreže.
“Nama manjim odnosno srednjim lukama odgovara da Rijeka raste u teretnom dijelu. Zajednički cilj nam je bolja željeznička povezanost, kako bismo ostvarili veći protok robe nego što li je to moguće cestom,” rekao je Rogošić. Govoreći o poslovanju, istaknuo je da luka danas ima stabilan rast i jasne ciljeve digitalizacije poslovanja i zelene tranzicije, ali poslovni rast mora pratiti strateška infrastruktura. Pitanje željezničke povezanosti dominiralo je raspravama kao najvažniji čimbenik budućeg rasta Luke Split kao i ostalih hrvatskih luka.
“Neelektrificirana pruga utječe na konkurentnost luka, željeznica je ključna,” upozorio je Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, napominjući da je Split nedavno uključen u europski prometni koridor Baltik-Jadran, što otvara prilike za financiranje modernizacije pruge.
Osim o infrastrukturi, na konferenciji se raspravljalo i o digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji koja je zahvatila lučki sektor. Nina Kokorović ispričala je kako je Luka Rijeka prešla na električne dizalice i solarne panele kako bi postala energetski samodostatna, te je razvila napredne digitalne platforme za upravljanje teretom. Rogošić je dodao da u Luci Split prate primjere velikih europskih luka te postupno smanjuju emisije i ekološki otisak luke.
Na panelu „Ključni igrači pomorskog prometa“ govorili su vodeći ljudi triju pomorskih agencija, ističući važnost svoje djelatnosti u cjelokupnom logističkom lancu. Marko Škraljsky, direktor tvrtke Dragon Maritime Adria, naglasio je da su agenti često nevidljivi, ali ključni akteri bez kojih bi se pomorski promet teško odvijao glatko.
„Pomorski agent mora biti oči i uši brodara u luci. Naš je zadatak osigurati da brod obavi sve formalnosti i operacije brzo i učinkovito,“ rekao je Škraljsky. Objasnio je posredničku ulogu agenata u komunikaciji između brodskih posada, lučkih vlasti i lokalnog tržišta.
„Agenti koordiniraju cijeli niz dionika, od lučkih operatera, carine i granične policije do špeditera i prijevoznika. Ako ijedna karika zapne, trpi cijeli lanac“, naglasio je Alen Poturić, komercijalni direktor Jadroagenta. Upozorio je da se agenti često prvi susreću s posljedicama nejasnoća u propisima ili sporih administrativnih procedura.
Regulacija i zakoni
„Naš je rad reguliran je brojnim zakonima i međunarodnim pravilima stoga svaki pomak koji pojednostavljuje te procedure i smanjuje birokraciju znači brži protok robe“, rekao je Poturić. Dodao je da u Jadroagentu kontinuirano educiraju kadar za rad s novim sustavima, jer ljudi ostaju ključni, ni jedna tehnologija ne može zamijeniti iskusnog agenta koji rješava problem u hodu. Josip Bandić, direktor tvrtke Bandić Maritime smatra da su fleksibilnost i poznavanje lokalnih prilika najveći aduti malih igrača na tržištu.
“Dok veliki sustavi ponekad sporo mijenjaju ustaljene procedure, mi kao manja firma brže reagiramo, bilo da treba hitno organizirati poseban pretovar ili ishoditi dozvole u kratkom roku,” opisao je Bandić. Istaknuo da digitalizacija pomaže i manjim tvrtkama jer prati teret u realnom vremenu, što im omogućuje da konkuriraju većim agentima.
“Digitalni alati danas su dostupni svima, pitanje je samo koliko ćete ih dobro iskoristiti. U našem je poslu i dalje presudno povjerenje. Klijent mora vjerovati da ćemo njegov teret tretirati kao vlastiti i tu ljudski faktor ostaje nezamjenjiv,” rekao je Bandić.
Posljednjih godina globalni poremećaji od pandemije do rata u Ukrajini razotkrili su slabosti opskrbnih lanaca te je stabilan, brz i prilagodljiv logistički sustav postao uvjet opstanka.
„Luka Split za Studenac je ključna za opskrbu. Naime, mnoge naše trgovine u otočkim mjestima jedine su čitavu godinu otvorene za lokalno stanovništvo i turiste”, rekao je na panelu „Logistički kapaciteti i izazovi“, Tomislav Štos, direktor upravljanja lancem opskrbe u Studencu. Dodao je da su zbog rasta poslovanja investirali u nove logističko distributivne centre. Jedan su otvorili kraj Zagreba, a uskoro otvaraju i novi centar u Dugopolju kako bi povećali kapacitet i efikasnost distribucije. Recept za budućnost leži u kombinaciji tehnoloških inovacija i ulaganja u ljude, smatra Štos.
Problem željezničke veze
“Split ima ogroman potencijal kao intermodalno čvorište, no bez brže i učinkovitije željezničke veze taj se potencijal ne može u potpunosti realizirati“, rekao je Damir Kovačević, komercijalni direktor Centra za kombinirani transport Zagreb (CKTZ). Dodao je da će veće količine tereta omogućiti i daljnji razvoj intermodalnog transporta kroz ulaganje u terminale te logističke centre u većim gradovima.
„Suradnja svih aktera u logističkom lancu, od brodara, agenata, luke, otpremnika i carine je apsolutno važna kako bi se omogućilo optimalno rješenje“, naglašava Kovačević.
Logistika uz turizam, ima najveći potencijal rasta u hrvatskom gospodarstvu, Pred sektorom je “generacijska šansa” za iskorak koju ne bismo smjeli propustiti. Nužno je ubrzati razvoj infrastrukture, ali i prihvatiti nova tehnološka rješenja, objasnio je Mario Štefanić, član Uprave Jadroagenta. Pred sektorom je “generacijska šansa” za iskorak koju ne bismo smjeli propustiti. Štefanić drži da je nužno ubrzati razvoj infrastrukture, ali i prihvatiti nova tehnološka rješenja.
Kao ključni preduvjet za zelenu tranziciju Nikica Mikulandra, rukovoditelj Odjela elektrifikacije luka, KONČARA naveo je elektrifikaciju opreme i infrastrukture u lukama, a cilj je, kako je istaknuo, osigurati da brodovi koji pristaju više ne koriste vlastite motore za opskrbu, već se priključuju na električnu mrežu.
Time se, uz smanjenje štetnih emisija, postiže i veća energetska učinkovitost, što je nužno za ispunjavanje europskih ciljeva. Elektrifikacija nije samo korak prema održivosti, već i pitanje operativne učinkovitosti, energetske sigurnosti i dugoročne konkurentnosti luka. Zaključio je kako je nužna dobra koordinacija između svih dionika kako bi se ovakvi projekti mogli pravovremeno provesti i uključiti u širu europsku TEN-T mrežu.
