Emilio Gučec (Finax) analizira što ESB-ovo zadržavanje kamatnih stopa znači za hrvatska kućanstva i gospodarstvo
Europska središnja banka (ESB) na jučerašnjem je sastanku odlučila zadržati sve tri ključne kamatne stope na nepromijenjenoj razini. Glavni cilj monetarne politike ostaje stabilizacija inflacije na razini od 2 % u srednjem roku, no istovremeno rastu rizici povezani s globalnim geopolitičkim napetostima.
Upravno vijeće ESB-a odluku je donijelo jednoglasno. Banka nastavlja provoditi oprezan pristup i naglašava da će buduće odluke donositi isključivo na temelju novih ekonomskih podataka, bez unaprijed definiranog smjera kretanja kamatnih stopa.
Iako se inflacija u eurozoni posljednjih mjeseci približila ciljanih 2 %, a dugoročna inflacijska očekivanja ostaju stabilna, novi ključni rizik predstavlja rat na Bliskom istoku. Sukob povećava neizvjesnost i može dovesti do rasta cijena energije, što bi se postupno moglo preliti na cijene roba i usluga u cijelom gospodarstvu.
ESB upozorava da bi rast cijena nafte i plina mogao ponovno potaknuti inflaciju iznad ciljanih razina. Takav scenarij ne bi imao samo izravan učinak na energente, već i neizravne posljedice kroz lančano povećanje troškova proizvodnje, cijena i potencijalno plaća.
Monetarna politika ne može izravno utjecati na globalne cijene energenata, ali može ublažiti njihov učinak na gospodarstvo. To se postiže smanjenjem potražnje i sprječavanjem širenja troškovnog šoka na šire gospodarstvo. Cilj ESB-a je izbjeći razvoj inflacijske spirale u kojoj se rast troškova sustavno prenosi na cijene i plaće.
U novim makroekonomskim projekcijama, koje uključuju podatke do 11. ožujka, ESB predviđa nešto višu inflaciju i slabiji gospodarski rast nego u prethodnim procjenama. Alternativni scenariji dodatno naglašavaju rizike: u slučaju dugotrajnog poremećaja u opskrbi energentima, inflacija bi mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo, dok bi gospodarski rast bio dodatno usporen.
Istovremeno, ESB ističe i moguće pozitivne scenarije. Brže smirivanje geopolitičkih napetosti i stabilizacija cijena energije mogli bi potaknuti snažniji gospodarski oporavak. Dodatni poticaj gospodarstvu dolazi i kroz javnu potrošnju, osobito ulaganja u obranu, infrastrukturu i nove tehnologije.
Za građane i kućanstva, uključujući i one u Hrvatskoj, trenutačna odluka znači stabilnost uvjeta financiranja u kratkom roku. U slučaju budućeg rasta kamatnih stopa, učinak na kredite, posebno stambene, bio bi postupan i ograničen. Promjene bi se najprije odrazile na kredite s promjenjivom kamatnom stopom, dok su dugoročni krediti s fiksnom kamatom manje osjetljivi na kratkoročne odluke ESB-a.
ESB će u narednom razdoblju posebno pratiti kretanja na tržištima energenata, stanje u opskrbnim lancima, ponašanje potrošača i poduzeća te dinamiku plaća. Ovi faktori bit će ključni za daljnje odluke o monetarnoj politici u uvjetima povećane globalne neizvjesnosti.
