Izmjenama Zakona o HBOR-u predviđena dokapitalizacija banke na 1,9 mlrd eura
Vlada je u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), a po riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Tomislava Ćorića, cilj je osigurati suvremeni i usklađeni okvir za upravljanje HBOR-om te stvoriti pravnu osnovu za njezino daljnje jačanje osobito kroz dokapitalizaciju.
Time se dodatno osnažuje uloga HBOR-a u poticanju razvoja hrvatskog gospodarstva, rekao je.
Nacrtom prijedloga Zakona, kako je naveo, definira se pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura banke, ciljevi i zadaće HBOR-a kao posebne financijske institucije koje djeluju u javnom interesu i ne posluje radi ostvarivanja dobiti već radi provedbe razvojnih i poticajnih politika države. Također, predviđa se povećanje temeljnog kapitala HBOR-a na 1,91 milijardu eura.
Dio temeljnog kapitala, kako je rekao Ćorić, činit će sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), usmjerena na podršku strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima te ulaganjima za obranu i sigurnost čime se osigurava da temeljni kapital HBOR-a bude funkciji provedbe razvojnih politika RH.
Naime, temeljni kapital po postojećem zakonu iznosi 929 milijuna eura, a trebao bi se povećati za 981 milijun, na 1,91 milijardu eura. Od 981 milijuna, 410 milijuna predviđeno je iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok je izvor preostalog 571 milijuna eura zadržana dobit i rezerve HBOR-a.
Od sredstava iz NPOO-a, 203 milijuna eura odnosi se na strateške projekte digitalne tranzicije, a 74 milijuna eura na projekte zelene tranzicije, dok 133 milijuna eura otpada na strateške projekte u obrani i sigurnosti.
Upravo kako bi se pravovremeno provele sve aktivnosti predviđene NPOO-om i kako bi se ispunile sve preuzete obveze prema Europskoj komisiji (EK) predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku, istaknuo je Ćorić.
Suglasnost za potpisivanje sporazuma o prijenosu dionica Croatia banke
Vlada je u četvrtak dala suglasnost za potpisivanje sporazuma o prijenosu dionica Croatia banke s Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita (HAOD). Tim sporazumom, kazao je Ćorić, utvrđuje se prijenos dionica Croatia banke na Republiku Hrvatsku radi osiguranja likvidnosti i stabilnosti Fonda za osiguranje depozita kojim upravlja HAOD, a sve kako bi se osigurala financijska stabilnost sustava i zaštita deponenata.
S obzirom da dionice Croatia banke koje su imovina Fonda ne predstavljaju dovoljno likvidnu imovinu te bi mogle otežati pravodobno izvršavanje zakonskih obveza Fonda osobito u kriznim situacijama, HAOD je pokrenuo postupak raspolaganja dionicama Croatia banke.
U međuvremenu je 1. listopada 2025. na snagu stupio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH. Slijedom činjenice da je postupak raspolaganja dionicama Croatia banke započeo prije stupanja na snagu Zakona, i to s HPB-om d.d. kao pravnom osobom u odnosu na koju RH ima prevladavajući utjecaj, sporazumom koji će se potpisati se utvrđuje da u slučaju uspješnog okončanja postupka raspolaganja dionicama Croatia banke Republika Hrvatska neće steći te dionice.
S druge strane, ako se započeti postupak raspolaganja dionicama okonča neuspješno, HAOD će prenijeti dionice Croatia banke na Republiku Hrvatsku, rekao je Ćorić.
Milijun eura za suzbijanje sredozemne voćne muhe
Vlada je dodijelila i milijun eura za suzbijanje sredozemne voćne muhe u višegodišnjim nasadima na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu.
“U cilju osiguravanja učinkovite provedbe mjera zaštite nužno je osnažiti ulogu regionalne i jedinica lokalne samouprave koje imaju ključnu ulogu na terenu. Mjerama se nastoji uspostaviti sustavni i koordinirani model suzbijanja štetnika koji uključuje jasnu odgovornost svih sudionika, uspostavu učinkovitog monitoringa, smanjenje štete u proizvodnji, osiguravanje dugoročne održivosti zaštite bilja te pravodobnu, sustavnu i financijski podržanu provedbu mjera“, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Sredozemna voćna muha najznačajniji je štetni organizam u proizvodnji agruma i drugih voćnih vrsta na području Dubrovačko-neretvanske županije, posebice u Dolini Neretve, a štete mogu doseći i 100 posto uroda.
