Karta bogatstva Europe: Tko ima najviše, a tko najmanje – i kakva je pozicija Hrvata?
Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja u Europi veća je od 20 puta. Unutar EU-a ta je razlika veća od deset puta.
Nejednakost bogatstva u Europi jasno je vidljiva. Stanovnici nekih zemalja znatno su bogatiji od drugih. Bogatstvo po punoljetnoj osobi pokazuje izraženu podjelu između bogatijih i siromašnijih država. Koje su, dakle, najbogatije, a koje najsiromašnije zemlje u Europi? Gdje ljudi raspolažu najvišim razinama bogatstva?
Neto imovina, odnosno “bogatstvo”, predstavlja ukupnu vrijednost onoga što kućanstvo posjeduje umanjenu za njegove dugove. Uključuje financijsku imovinu i realnu imovinu, ponajprije nekretnine, nakon čega se oduzimaju obveze.
Prema Izvješću o globalnom bogatstvu 2025. banke UBS, kao i dodatnim podacima dostavljenima Euronewsu, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini znatno je variralo među 31 europskom zemljom. Kretalo se od 29.923 eura u Turskoj do 634.584 eura u Švicarskoj. Unutar EU razlika je bila nešto manja, ali i dalje značajna: od 44.568 eura u Rumunjskoj do 523.591 eura u Luksemburgu.
Samo dvoje iznad 500.000 eura
Švicarska i Luksemburg jedine su dvije zemlje s prosječnim bogatstvom po punoljetnoj osobi iznad 500.000 eura. Danska je na trećem mjestu s 444.898 eura.
Ujedinjeno Kraljevstvo najbogatije među najvećim gospodarstvima
Prosječno bogatstvo iznad 300.000 eura imaju i Nizozemska (342.477 eura), Norveška (340.364 eura), Belgija (322.805 eura), Ujedinjeno Kraljevstvo (313.840 eura) i Švedska (308.935 eura).
To Ujedinjeno Kraljevstvo čini najbogatijim među pet najvećih europskih gospodarstava, dok Italija među njima ima najniže prosječno bogatstvo – 198.321 euro. U Francuskoj ono iznosi 278.550 eura, u Njemačkoj 237.172 eura, a u Španjolskoj 215.945 eura.
Prosječno bogastvo po punoljetnoj osobi, u eurima (2024)
izvor: Euronews
Trećina ispod 100.000 eura
Više od trećine zemalja ima prosječno bogatstvo po punoljetnoj osobi ispod 100.000 eura. Među njima su Latvija (91.783 eura), Češka (86.791 eura), Hrvatska (76.358 eura), Estonija (72.276 eura), Litva (63.189 eura), Slovačka (58.573 eura), Poljska (56.159 eura), Mađarska (55.276 eura), Bugarska (47.798 eura), Rumunjska (44.568 eura) i Turska (29.923 eura).
Izvješće upozorava da i prosječno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi imaju svoja ograničenja te mogu dati vrlo različite rezultate. Medijan predstavlja točnu srednju vrijednost u raspodjeli bogatstva stanovništva. “Prosječne vrijednosti često su podignute zbog relativno malog broja pojedinaca s nerazmjerno visokim bogatstvom, dok medijan pruža precizniji uvid u razinu bogatstva sredine raspodjele”, navodi se u izvješću.
Odnos prosječnog i medijalnog
U svakoj zemlji medijalno bogatstvo niže je od prosječnog, a u nekim slučajevima razlika je vrlo velika. Primjerice, u Švicarskoj ono pada s 634.584 eura na 168.374 eura.
Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 7765 eura u Turskoj do 365.244 eura u Luksemburgu. Unutar EU-a raspon je od 22.257 eura u Poljskoj do 365.244 eura u Luksemburgu.
Belgija je druga s 234.238 eura, a slijede Danska (199.647 eura), Švicarska (168.374 eura) i Ujedinjeno Kraljevstvo (162.944 eura).
Medijalno bogatstvo iznad 100.000 eura bilježe i Francuska (134.901 euro), Norveška (131.653 eura), Nizozemska (121.855 eura), Španjolska (116.676 eura), Italija (114.988 eura) i Malta (111.673 eura).
Među velikim gospodarstvima Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima najviše medijalno bogatstvo, dok Njemačka ima najniže – 69.949 eura.
Rang po medijalnom (zeleno) i prosječnom (plavo) bogatstvu po punoljetnoj osobi
Izvor: Euronews
U Hrvatskoj bez velike razlike
Medijalno bogatstvo po punoljetnoj osobi niže je od 50.000 eura u nekoliko zemalja, među kojima je i Hrvatska, s 37.885 eura, što je dvostruko manje od prosječnog bogatstva (76.358)
Rangiranja se znatno mijenjaju kada se umjesto prosječnog koristi medijalno bogatstvo. Njemačka, Švedska, Austrija i Češka padaju za šest mjesta na ljestvici prema medijanu te su bolje plasirane prema prosječnom bogatstvu. Njemačka tako pada s 11. mjesta prema prosjeku na 17. mjesto prema medijanu.
Suprotno tome, Malta napreduje za šest mjesta, s 17. na 11. poziciju. Belgija, Španjolska, Italija, Slovenija, Slovačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo također su bolje rangirani prema medijalnom nego prema prosječnom bogatstvu.
Kod Hrvatske nema velikog pomaka – dok je po prosječnom bogatsvu na 23. poziciji, po medijalnom je lošija za jednu poziciju (24.)
Zapad i sjever bogatiji od istoka
Podaci pokazuju jasne razlike u bogatstvu diljem Europe. Stanovnici zapadne i sjeverne Europe raspolažu višim prosječnim bogatstvom, dok su razine bogatstva u istočnoj Europi znatno niže.
Financijska središta poput Švicarske i Luksemburga predvode ljestvicu. Nordijske zemlje također ostvaruju dobre rezultate, iako ne ujednačeno – Finska se nalazi bliže sredini tablice.
Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja u Europi veća je od 20 puta. Unutar EU-a ta je razlika veća od deset puta.
Ukupni jaz u medijalnom bogatstvu uži je u većini zemalja, no to ne vrijedi za krajnje vrijednosti. Razlika između najviših i najnižih medijalnih iznosa veća je od 45 puta u Europi te više od 15 puta unutar EU-a.
