PwC predviđa: Globalna ulaganja u infrastrukturu premašit će 150 bilijuna dolara do 2050. godine
Globalna infrastruktura ulazi u dosad nezapamćen ciklus ulaganja, pri čemu se očekuje da će godišnja izdvajanja porasti s 4,4 bilijuna dolara u 2024. godini na 6,9 bilijuna dolara u 2050. godini, pokazuje danas objavljeno PwC‑ovo izvješće Global Infrastructure Outlook 2050, koje donosi projekcije globalnih infrastrukturnih ulaganja do 2050. godine.
U promatranom razdoblju kumulativna globalna ulaganja u infrastrukturu trebala bi dosegnuti 151,1 bilijun dolara, dok države ubrzano moderniziraju prometne, energetske i industrijske sustave kako bi odgovorile na zahtjeve vezane uz umjetnu inteligenciju, elektrifikaciju i urbanizaciju.
U realnim iznosima, projekcije upućuju na to da će globalna ulaganja u infrastrukturu u idućih 25 godina biti dvostruko veća nego u prethodnih 20 godina, za koje ne postoje usporedivi podaci.
PwC‑ova analiza prva je takve vrste koja donosi dugoročne projekcije ulaganja u infrastrukturu do 2050. godine za devet sektora, 20 podsektora te 45 zemalja i teritorija, koji zajedno čine 88% globalne gospodarske aktivnosti. Analiza se temelji na podacima o ulaganjima u posljednjih 20 godina, uz modeliranje budućih ulaganja na temelju ekonomskih i regulatornih čimbenika.
Analiza također ističe kako će se ulaganja u energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu sve više ispreplitati, stvarajući inteligentnije mreže u kojima tradicionalna infrastruktura funkcionira kao dio povezanih, digitalno podržanih i elektrificiranih sustava.
Clara Cutajar, Globalna voditeljica za infrastrukturu, PwC Australija, izjavila je:
“Ovaj ciklus ulaganja nadilazi tradicionalnu izgradnju infrastrukture. Nova generacija infrastrukture bit će inteligentna, povezana i prilagodljiva, bilo da je riječ o cestama prilagođenima autonomnim vozilima i bežičnom punjenju ili o poduzećima koja posluju putem automatiziranih opskrbnih mreža koje se oslanjaju na čistu energiju i sigurnu računalnu infrastrukturu. Sustavi će morati predviđati potražnju, dinamički raspoređivati resurse i optimizirati učinkovitost, čime će se ostvarivati strukturni dobici u produktivnosti u svim sektorima.”
Značajna ulaganja u promet i energetiku potaknuta digitalizacijom i elektrifikacijom
Promet i energetika ostat će najveća područja ulaganja te će zajedno činiti oko polovice globalnih izdvajanja za infrastrukturu do 2050. godine. Uz modernizaciju prometnih mreža i rast gradova, godišnja ulaganja u promet porast će s 1,4 bilijuna dolara u 2024. godini na 2,4 bilijuna dolara u 2050. godini, što kumulativno iznosi 50 bilijuna dolara.
Godišnja ulaganja u željezničku infrastrukturu i zračne luke gotovo će se udvostručiti u odnosu na razine iz 2024. godine. Ulaganja u zračne luke u 2050. godini bit će 1,9 puta veća te će dosegnuti 154,2 milijarde dolara godišnje, dok će ulaganja u željeznicu porasti 1,8 puta, na 675,3 milijarde dolara godišnje.
Godišnja ulaganja u energetsku infrastrukturu povećat će se s 631 milijarde dolara u 2024. godini na 1,1 bilijun dolara u 2050. godini, uz ukupna ulaganja od 25 bilijuna dolara u promatranom razdoblju. Kao posljedica ubrzane elektrifikacije, godišnja ulaganja u pohranu električne energije do 2050. godine dosegnut će gotovo 91 milijardu dolara, što predstavlja povećanje od 3,7 puta u odnosu na 2024. godinu, dok će ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu porasti 2,6 puta – na 472 milijarde dolara godišnje.
Sektor obrane bilježi najbrži rast infrastrukturnih ulaganja. Godišnja izdvajanja za vojne objekte, primjerice vojarne, do 2050. godine bit će 2,3 puta veća (168 milijardi dolara) nego 2024. godine (73 milijarde dolara), potaknuta sve izraženijim geopolitičkim rizicima.
Ulaganja u ostale sektore obuhvaćene izvješćem, industrijsku proizvodnju, vodnu i društvenu infrastrukturu, trebala bi do 2050. godine biti oko 1,5 puta veća. Za digitalnu i poljoprivrednu infrastrukturu predviđa se da će ulaganja do 2050. godine dosegnuti oko 1,3 puta višu razinu nego danas, dok će ulaganja u sektor resursa ostati uglavnom stabilna.
Brzi rast ulaganja u zgrade podatkovnih centara predvodi rast podsektora
Dok svijet ubrzano nastoji iskoristiti puni potencijal umjetne inteligencije, bilježi se snažan rast ulaganja u zgrade podatkovnih centara, uz dodatna ulaganja u informacijsko-komunikacijsku (ICT) opremu poput čipova i poslužitelja.
U razdoblju od 2024. do 2027. godine godišnja ulaganja u zgrade podatkovnih centara porast će 2,2 puta – sa 113,8 milijardi dolara na 251,8 milijardi dolara. Ukupna ulaganja od 2024. do 2032. godine premašit će 1,5 bilijuna dolara u iznimno ubrzanom kratkoročnom razdoblju rasta, nakon čega će uslijediti faza usmjerena na poboljšanje iskorištenosti, učinkovitosti i prilagodljivosti postojećih kapaciteta.
Tijekom cijelog razdoblja i drugi ključni podsektori zabilježit će značajan rast. Primjerice, starenje stanovništva potaknut će povećanje godišnjih ulaganja u zdravstvene ustanove i objekte za skrb o starijima, koja će do 2050. godine porasti 1,7 puta i dosegnuti 441 milijardu dolara. Time će se po prvi put gotovo izjednačiti s ulaganjima u obrazovne ustanove, za koje se predviđaju godišnja izdvajanja od 471 milijardu dolara.
Iako će sektor prirodnih resursa u cjelini ostati uglavnom stabilan, očekuje se ciljani rast ulaganja u rudarstvo metala i minerala ključnih za energetsku tranziciju poput bakra, litija i rijetkih zemnih elemenata, pri čemu će godišnja ulaganja do 2050. godine porasti za 1,4 puta i dosegnuti iznos od128 milijardi dolara.
Svijet u raskoraku: rastuća tržišta grade, zrela tržišta obnavljaju
Regija Azije i Pacifika ostat će glavni pokretač globalne aktivnosti u sektoru infrastrukture te će do 2050. godine realizirati više od polovice ukupnih ulaganja. Taj će rast poticati urbanizacija, industrijska ekspanzija te ubrzana izgradnja energetskih i digitalnih mreža. Afrika će istodobno bilježiti najbrži rast infrastrukturnih ulaganja u svijetu, uz gotovo 1,8 puta veći porast godišnjih ulaganja do 2050. godine, potaknut demografskim promjenama i značajnim infrastrukturnim nedostacima.
U pogledu ostalih regija, Europa i Sjeverna Amerika ulaze u razdoblje obnove, s obzirom na to da zastarjeli prometni, energetski i vodoopskrbni sustavi zahtijevaju opsežnu modernizaciju kako bi zadržali otpornost i konkurentnost. Procjenjuje se da će do 2050. godine godišnja infrastrukturna ulaganja u Sjevernoj i Južnoj Americi dosegnuti 1,6 puta višu razinu nego danas, dok će ona u Europi biti 1,4 puta veća. Regionalne razlike odredit će smjerove kretanja kapitala te područja u kojima će sposobnost učinkovite provedbe infrastrukturnih projekata biti od presudne važnosti.
Mobilizacija kapitala sama po sebi ne jamči uspjeh
Rizici povezani s provedbom projekata, fragmentirano planiranje, nedosljedno uključivanje lokalnih zajednica, ranjivost opskrbnih lanaca te zastarjeli modeli realizacije projekata mogli bi umanjiti gospodarski učinak ovih dosad neviđenih razina infrastrukturnih ulaganja. Stoga se u izvješću ističe nekoliko ključnih prioriteta:
· Planiranje na razini sustava, uz koordinirano usmjeravanje ulaganja u energetsku, digitalnu, prometnu, vodnu i industrijsku infrastrukturu kako bi se izbjegla uska grla, smanjila administrativna opterećenja i ostvarili dobici od povećanja produktivnosti.
· Novi modeli financiranja i partnerstava, uključujući recikliranje kapitala i standardizirane platforme mješovitog financiranja, s ciljem mobilizacije dugoročnog privatnog kapitala i smanjenja rizika povezanih s novim tehnologijama, kako bi veći broj projekata postao financijski održiv, osobito na tržištima u razvoju.
· Suvremeni modeli provedbe i komercijalni pristupi, pri čemu će ugovaranje temeljeno na ishodima, primjena digitalnih blizanaca, modularna gradnja i upravljanje projektima uz podršku umjetne inteligencije pridonijeti bržoj provedbi, većoj predvidivosti i učinkovitijoj realizaciji projekata.
“Prilika stvarno postoji, ali se neće ostvariti automatski. Bez brže realizacije, integriranog planiranja i novih komercijalnih modela postoji rizik da planirana ulaganja ne ostvare svoj puni gospodarski potencijal. Oni koji uspiju najbrže povezati planiranje, financiranje i realizaciju definirat će sljedeću fazu razvoja infrastrukturnih projekata i ostvariti prinose koji s njom dolaze”, zaključila je Clara Cutajar.
