Rusi se vraćaju gotovini, dodatno opterećujući usporeno ratno gospodarstvo
Rusi se sve češće vraćaju plaćanju gotovinom jer prekidi mobilnog interneta ometaju kartična plaćanja, a sve više poduzeća nastoji izbjeći poreze pod rastućim financijskim pritiskom, više od četiri godine nakon početka rata u Ukrajini.
Od početka godine količina gotovine u optjecaju u Rusiji povećala se za 1,56 bilijuna rubalja (14,8 milijardi funti; 20 milijardi dolara), što predstavlja najveći rast za isto razdoblje u bilo kojoj godini izvan razdoblja pandemije covida-19, pokazuju podaci Ruske središnje banke koje je analizirao BBC.
Napadi dronovima i prekidi interneta mijenjaju navike
Nagli porast dolazi usred vala ukrajinskih napada dronovima, zbog kojih je Kremlj više puta isključivao mobilni internet na velikim dijelovima zemlje, ostavljajući mnoge građane bez mogućnosti plaćanja karticama. Vlada tvrdi da je cilj tih prekida spriječiti napade dronovima.
„Imati gotovinu pri ruci daje određeni osjećaj kontrole i sigurnosti“, rekla je jedna žena iz Moskve za BBC pod uvjetom anonimnosti.
„Ako se u gradu dogodi izvanredna situacija, znam da ću i dalje moći kupiti osnovne potrepštine, čak i ako mobilna mreža prestane raditi.“
Najnoviji rast slijedi nakon nekoliko ranijih ratnih valova podizanja gotovine, kada su Rusi tražili zaštitu od neizvjesnosti.
Količina gotovine u optjecaju naglo je porasla nakon što je predsjednik Vladimir Putin u rujnu 2022. proglasio djelomičnu mobilizaciju te tijekom kratkotrajne pobune plaćeničke skupine Wagner u lipnju 2023.
Sve veći problem za državni proračun
Sada taj trend otežava državi naplatu poreza upravo u trenutku kada se suočava s rastućim proračunskim deficitom i kada joj je potrebna svaka moguća rublja za financiranje rata u Ukrajini.
Iako je ruski sektor nafte i plina, koji čini oko četvrtine državnih prihoda, imao koristi od nedavnog rasta cijena nafte nakon rata s Iranom, ukupno gospodarstvo usporava.
U svibnju je rusko Ministarstvo gospodarstva snizilo prognozu rasta BDP-a za 2026. godinu na 0,4 posto, čime je zemlja na putu prema najslabijem gospodarskom rastu od 2022.
Viši PDV gura poduzetnike u sivu zonu
Kako bi povećao prihode, Kremlj je u siječnju povećao stopu PDV-a s 20 na 22 posto te snizio prag iznad kojeg mala i srednja poduzeća moraju plaćati PDV, dovodeći mnoga već opterećena poduzeća na rub opstanka.
S obzirom na to da su profitne marže smanjene zbog viših poreza i usporavanja gospodarstva, ljekarne, restorani, kozmetički saloni i male trgovine sve češće potiču kupce na plaćanje gotovinom kako bi dio prihoda ostao izvan službenih evidencija.
„Štandovi na našoj tržnici zatvaraju se jedan za drugim jer poslovanje više nije isplativo“, rekla je žena koja vodi malu trgovinu odjećom na tržnici u zapadnom gradu Pskovu.
„Većina onih koji još posluju traži od kupaca da, kad god mogu, plate gotovinom kako bi manje novca prošlo kroz blagajnu.“
Plaće “u kuvertama” ponovno u porastu
Taras Skvorcov, financijski direktor najveće ruske banke Sberbank, prošlog je mjeseca upozorio da postoje „vrlo ozbiljni znakovi“ kako sve više poduzeća isplaćuje plaće „u kuvertama“, odnosno na crno.
„Ovo je vrlo zabrinjavajući trenutak. Ne vidimo da se gotovina vraća u bankarski sustav putem prikupljanja gotovine, bankomata ili samoposlužnih terminala“, rekao je Skvorcov u izjavi koju prenosi državna novinska agencija Interfax.
„Ona ostaje u rukama ljudi.“
Prema svibanjskom istraživanju najveće ruske udruge malih i srednjih poduzeća Opora Rusija, oko šest posto poduzetnika izjavilo je da se okrenulo „sivim shemama“ kako bi se nosili s novim poreznim opterećenjem, uključujući izbjegavanje izdavanja fiskalnih računa.
Gotovinska plaćanja pomažu poduzećima prikazati manji promet kako bi ostala ispod praga za obvezu plaćanja PDV-a, dok isplata plaća u gotovini omogućuje izbjegavanje poreza i doprinosa na plaće.
Kremlj pokušava suzbiti sivu ekonomiju
Suzbijanje sive ekonomije postalo je jedan od ključnih ciljeva Kremlja.
Prije nego što je povećanje PDV-a stupilo na snagu, Putin je upozorio da nova pravila ne smiju gurnuti poduzeća u sivu zonu te je pozvao na „radikalno smanjenje nezakonitog zapošljavanja“.
„Jedan dio vlade pokušava izvući što više novca od građana kroz više poreze, kazne i druge namete“, rekao je za BBC Alexander Kolyandr, viši nerezidentni suradnik Centra za analizu europske politike (CEPA).
„No drugi dio vlasti, nastojeći odgovoriti na takozvane terorističke prijetnje, potkopava tu strategiju otežavajući naplatu poreza“, rekao je, misleći na prekide mobilnog interneta.
Povratak navike čuvanja novca “ispod madraca”
Sovjetska navika čuvanja novca „ispod madraca“ ponovno se vraća, unatoč dvoznamenkastim kamatama na bankovne depozite, koje su ostale visoke jer se središnja banka bori protiv tvrdokorne inflacije potaknute ratom.
Oročeni depozit od 100.000 rubalja (950 funti; 1.280 dolara) na godinu dana u Sberbanku, najvećoj ruskoj banci, trenutačno donosi kamatu od 10 posto.
Unatoč tome, podaci središnje banke pokazuju da su Rusi u svibnju s bankovnih računa podigli 550 milijardi rubalja, uključujući 200 milijardi rubalja s oročenih depozita.
Anton, copywriter iz Moskve, rekao je da mu je prodavač u trgovini gramofonskih ploča ponudio popust ako plati gotovinom.
„Otvoreno mi je rekao zašto – zbog viših poreza“, rekao je za BBC.
Građani obilaze bankomate u potrazi za gotovinom
Kada su tijekom pojačanih sigurnosnih mjera povodom proslave Dana pobjede u svibnju prekidi mobilnog interneta postali učestaliji, Anton kaže da je vidio ljude kako imaju poteškoća s podizanjem gotovine za kupnju na cvjetnoj tržnici u središtu Moskve.
„Jedna je žena obilazila od jednog bankomata do drugog tražeći onaj u kojem još ima novčanica.“
