Kako sada Rusija i Ukrajina uništavaju dronove i prije nego što uopće budu proizvedeni
Kako protudronski sustavi sve teže zaustavljaju nove generacije bespilotnih letjelica, obje strane okreću se novoj, proaktivnijoj strategiji obrane.
Otkako su dronovi postali jedno od ključnih obilježja modernog ratovanja, i Rusija i Ukrajina razvile su širok raspon sustava za obranu od bespilotnih letjelica. No ti obrambeni sustavi uglavnom reagiraju tek nakon što se dronovi pojave u zraku. Oslanjaju se na iskorištavanje tehničkih slabosti bespilotnih letjelica, zahtijevaju stalna prilagođavanja i nadogradnje, a unatoč tome mnogi dronovi i dalje uspijevaju probiti obranu i pogoditi ciljeve.
Zbog toga obje strane sve više prelaze na proaktivniji pristup: napade duboko iza neprijateljskih linija usmjerene na tvornice i infrastrukturu za proizvodnju dronova. Takvi napadi posljednjih mjeseci značajno su se intenzivirali jer i Rusija i Ukrajina pokušavaju uništiti protivničke dronove prije nego što uopće budu proizvedeni.
Tijekom posljednjih mjeseci Ukrajina je pojačala kampanju dalekometnih udara na rusku infrastrukturu za proizvodnju dronova. Jedan od najznačajnijih napada dogodio se 19. travnja 2026., kada su ukrajinske snage krstarećim projektilima Neptune pogodile pogon Atlant Aero u Taganrogu u Rostovskoj oblasti.
Velike štete u pogonima
Tvornica je proizvodila široko korištene udarno-izvidničke dronove Molniya te komponente za veći dron Orion. Satelitske snimke nakon napada pokazale su veliku štetu na proizvodnim zgradama i logističkim zonama, a objekt je i u sljedećim tjednima bio meta dodatnih udara.
Napadi na Atlant Aero bili su dio šire kampanje protiv ruske mreže proizvodnje dronova. Kasnije u travnju ukrajinske snage pogodile su i specijalni centar BARS-Sarmat u okupiranom dijelu Zaporiške oblasti, gdje su se razvijali dronovi, robotski sustavi i tehnologije elektroničkog ratovanja.
Više puta pogođena je i tvornica Progress u Tambovskoj oblasti, koja proizvodi senzore i elektroniku za napredne ruske dronove.
Ukrajina je također u travnju i početkom svibnja 2026. više puta napala posebnu ekonomsku zonu Alabuga u Tatarstanu, gdje Rusija sklapa dronove tipa Shahed koje intenzivno koristi za napade na Ukrajinu. Izvješća govore o oštećenjima proizvodnih i montažnih pogona.
Kampanja se sada širi i na ključne tehnologije i opskrbne lance. Tako su 5. svibnja 2026. ukrajinski projektili i dronovi pogodili tvornicu VNIIR-Progress u ruskoj republici Čuvašiji, blizu grada Čeboksari.
Tvornica proizvodi navigacijske prijamnike i antene za više ruskih sustava dronova, uključujući module Kometa koji se koriste u Shahed dronovima i navođenim bombama kako bi odoljeli GPS ometanju i elektroničkom ratovanju.
Prema ukrajinskim i ruskim izvješćima, napad je izazvao požare i veliku štetu.
Napad na VNIIR-Progress pokazuje brutalniji pristup protudronskom ratovanju. Umjesto stalnog poboljšavanja sustava za ometanje GPS-a, Ukrajina je odlučila pogoditi samu proizvodnju Kometa čipova. Smanjenjem ruske sposobnosti proizvodnje tih modula povećava se učinkovitost postojećih ukrajinskih sustava elektroničkog ratovanja.
Što Rusi najviše ciljaju
Rusko ministarstvo obrane objavilo je na Telegramu da je između 25. travnja i 1. svibnja izvelo šest dalekometnih udara na ukrajinske ciljeve. Posebno je naglašeno da su neki napadi bili usmjereni na “područja sklapanja, skladištenja i lansiranja udarnih bespilotnih letjelica”.
Slične formulacije pojavljuju se u ruskim tjednim izvješćima posljednjih mjeseci, što pokazuje da Moskva sve više prioritet daje napadima na ukrajinski “ekosustav dronova”.
Rusija posebno cilja objekte povezane s proizvodnjom dalekometnih dronova. Posljednjih mjeseci izvedeni su brojni napadi na objekte oko Kijeva povezane s proizvodnjom dronova Liutyi, koje Ukrajina intenzivno koristi za napade na rusku naftnu infrastrukturu i vojno-industrijske objekte.
Ruski napadi navodno su pogodili i radionice za sastavljanje i modifikaciju FPV dronova koje Ukrajina masovno koristi na bojišnici.
Kao i Ukrajina, Rusija također pokušava pogoditi proizvodnju ključnih komponenti za dronove. Više puta napadane su industrijske zone u Harkivu i Dnipru povezane s ukrajinskom obrambenom industrijom, uključujući objekte za komunikacijske sustave, navigacijske komponente i podršku elektroničkom ratovanju.
Zašto broj napada raste
Porast napada na tvornice dronova posljedica je problema koje obje strane imaju u obrani od neprijateljskih bespilotnih sustava. Sve više ruskih dronova uspijeva probiti ukrajinsku obranu zahvaljujući naprednijoj elektronici, većoj autonomiji i snažnijim procesorima.
Rusija se suočava s drukčijim, ali jednako ozbiljnim problemom: nema dovoljno kapaciteta za protuzračnu obranu ogromnog broja vojnih i industrijskih objekata raspršenih po teritoriju zemlje.
Iako neki objekti koriste sustave za ometanje dronova, njihova učinkovitost slabi zbog ukrajinskih prilagodbi, uključujući korištenje komunikacijskih sustava temeljenih na Starlinku. Dodatni razlog intenziviranja napada jest brzo tehnološko napredovanje dronova na obje strane, posebno kada je riječ o dometu i preciznosti.
Ukrajina je postupno povećala domet svojih udarnih dronova poput Liutyija i modificiranih verzija UJ-22, koje sada mogu gađati ciljeve stotinama kilometara unutar Rusije. Neki napadi navodno su dosegnuli Tatarstan, više od 1000 kilometara od ukrajinskog teritorija.
Istodobno su ruski Shahed dronovi dobili poboljšane navigacijske sustave, veću brzinu, međusobnu koordinaciju i otpornost na elektroničko ratovanje. Neke verzije navodno omogućuju i kontrolu operatera u završnoj fazi napada radi veće preciznosti.
Napade dodatno omogućuje sve učinkovitije prikupljanje obavještajnih podataka.
Rusija i dalje raspolaže snažnim obavještajnim sustavom, uključujući satelite s naprednim mogućnostima snimanja. Ukrajina je, s druge strane, razvila vrlo prilagodljiv obavještajni sustav i prema ruskim tvrdnjama prima značajnu vanjsku pomoć.
Nakon četiri godine rata obje strane detaljno poznaju protivničke ciljeve zahvaljujući satelitskim snimkama, analizi aktivnosti i ljudskim izvorima, što olakšava identificiranje tvornica dronova i njihovih slabih točaka.
Kakav će učinak imati napadi
Napadi na proizvodne pogone dronova imat će izravne operativne posljedice. Ni Rusija ni Ukrajina nemaju velike zalihe dronova, nego ih često koriste gotovo odmah nakon proizvodnje.
Zbog toga svaki prekid proizvodnje smanjuje broj dostupnih dronova i ograničava opseg i učestalost napada. Manji broj napada lakše je presresti postojećim protudronskim sustavima.
No učinak nije presudan jer obje zemlje imaju relativno otporne opskrbne lance. Proizvodnja je raspršena na više lokacija, a oštećeni pogoni mogu se relativno brzo obnoviti.
Obje strane također surađuju s vanjskim partnerima koji im osiguravaju ključne komponente, pa se proizvodnja s vremenom oporavlja.
Ova strategija podsjeća na pristup “napada na mrežu” koji su koalicijske snage koristile u globalnom ratu protiv terorizma protiv improviziranih eksplozivnih naprava. Cilj nije bio samo neutralizirati pojedine bombe, nego i pogoditi mreže koje ih proizvode i postavljaju.
Taj pristup smanjio je prijetnju, ali je nije potpuno uklonio.
Ista logika danas se koristi u ratu između Rusije i Ukrajine. U kombinaciji s postojećim sustavima protuzračne obrane i elektroničkog ratovanja, duboki napadi na tvornice dronova vjerojatno će smanjiti, ali ne i potpuno eliminirati prijetnju koju predstavljaju neprijateljski dronovi.
Vikram Mittal, suradnik Forbesa (link na originalan članak)
