Kina preuzima vodeću ulogu u proizvodnji i izvozu automobila – loše vijesti za Europu, ali i za samu Kinu
Iako Kina prednjači u sektoru električnih vozila, čak 70 posto njezina izvoza i dalje otpada na klasične automobile s benzinskim motorima, što potvrđuje njezinu dvostruku prednost – niske troškove i iznimnu širinu tržišne ponude.
Godine 2020. Kina je izvezla otprilike milijun automobila, ponajprije u zemlje u razvoju. Do 2025. izvoz bi, prema projekcijama, trebao dosegnuti osam milijuna vozila, čime Kina učvršćuje poziciju vodećeg svjetskog proizvođača i izvoznika automobila.
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu kineski proizvođači automobila već drže 13 posto tržišta, a očekuju da će do 2026. dosegnuti 30 posto. Važno je naglasiti da, iako Kina dominira sektorom električnih vozila, čak 70 posto njezina izvoza i dalje čine klasični automobili na benzinski pogon, što potvrđuje njezinu dvostruku prednost – u troškovnoj učinkovitosti i širini tržišne ponude.
Svjetska dominacija
Taj je uspjeh imao visoku cijenu za međunarodne proizvođače automobila koji posluju u Kini. Njihov se tržišni udio, prema industrijskom stručnjaku i bivšem direktoru General Motorsa Michaelu Dunneu, sronizio sa 64 posto u 2020. na 31 posto u 2025. godini. Posebno su snažno pogođene njemačke kompanije, iako i američke tvrtke gube pozicije. Kina je brže prihvatila električna vozila, dok su američke kompanije zaostajale. Rezultat je da su kineski proizvođači sada spremni ne samo dominirati domaćim tržištem, nego i prodreti na globalna tržišta s vozilima velike serije i niskih troškova.
Posljedice se ne zaustavljaju samo na ekonomiji. Uspon kineske automobilske industrije dat će Kini veću geopolitičku snagu, jačajući njezin doseg i utjecaj diljem svijeta. Ipak, ova priča nije u potpunosti pozitivna ni za samu Kinu. Pred njom stoje dva velika sustavna izazova.
Profitabilnost i trgovinski ratovi
Kineski proizvođači automobila agresivno se natječu prodajom vozila ispod troškova, ponavljajući obrasce viđene ranije u industriji solarnih panela i čelika. Iako to koristi potrošačima, proizvođače opterećuje dugovima i potkopava dugoročnu profitabilnost. Kina trenutačno ima oko 100 automobilskih marki, ali samo je nekolicina profitabilna. Ta merkantilistička strategija daje prednost globalnom tržišnom udjelu u odnosu na održivost. U jednom trenutku industriji prijeti drugačija vrsta “sudara”.
Drugi veliki izazov su trgovinski ratovi. Kineski pristup nosi rizik zaoštravanja napetosti sa SAD-om, Europom, Japanom i Južnom Korejom – zemljama koje neće jednostavno prepustiti svoja tržišta. Umjesto suradničkog rasta, kineske su tvrtke zarobljene u konfrontacijsku strategiju koja povećava vjerojatnost političkih reakcija i uzvratnih trgovinskih mjera.
Frank Lavin, suradnik Forbesa
