Kina u Grenlandu vidi veliku priliku, ali ne onako kako to zamišlja Trump
Peking se godinama mučio kako bi stekao uporište na Grenlandu, dijelom zbog jedinstvenog stava Sjedinjenih Država i Danske. Trumpovo narušavanje tog savezništva moglo bi Kini otvoriti prostor koji joj je dosad bio nedostupan.
Prema riječima Kaje Kallas, visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku, Kina i Rusija ovih dana vjerojatno “likuju” zbog planova Donalda Trumpa vezanih uz Grenland, za koje upozorava da bi mogli dovesti do podjela unutar NATO-a. Trump, međutim, tvrdi da su njegove namjere upravo suprotne te da želi spriječiti prijetnju koju i sama Kallas ističe. “Svjetski mir je ugrožen! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska po tom pitanju ne može učiniti baš ništa”, napisao je Trump u subotu na društvenoj mreži Truth Social.
Iz perspektive Pekinga, Trumpovi potezi oko Grenlanda dodatno potvrđuju da je svjetski poredak predvođen Sjedinjenim Državama u dubokim previranjima, što Kini otvara značajne strateške prilike. “Većina Kineza ovo vidi kao još jednu manifestaciju Trumpova nasilničkog, hegemonističkog i dominantnog ponašanja”, kaže Wang Wen, profesor na Sveučilištu Renmin u Pekingu. No dodaje i da bi “Trumpova okupacija Grenlanda značila kraj NATO-a”, što bi, prema njegovim riječima, u Kini bilo dočekano s velikim zadovoljstvom, piše The Guardian.
Polarni put svile
Andrew Small, direktor programa za Aziju pri Europskom vijeću za vanjske odnose, smatra da američka aneksija Grenlanda zapravo nikada nije bila među glavnim sigurnosnim brigama kineskih stratega. “Sumnjam da postoji ijedan kineski strateg koji bi američko preuzimanje Grenlanda naveo kao sigurnosnu prijetnju”, kaže Small. “Ono što Kinu doista zabrinjava jest mreža američkih savezništava, koju vide kao jednu od ključnih strateških prednosti SAD-a nad Kinom. Mogućnost da se ta mreža saveza mobilizira protiv Kine smatraju jednom od najvećih prijetnji, a njezino raspadanje Pekingu donosi čitav niz koristi.”
Službeni stav Pekinga jest da se protivi pokušajima Sjedinjenih Država da potkopaju Povelju Ujedinjenih naroda, koja jamči suverenitet država. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je u ponedjeljak da SAD prestane koristiti “takozvanu kinesku prijetnju” na Grenlandu kao izgovor za uvođenje carina europskim zemljama. Ipak, Kina se godinama nastojala pozicionirati u arktičkoj regiji. Između 2012. i 2017. kineska izravna strana ulaganja u Grenland činila su više od 11 posto BDP-a tog teritorija, znatno veći udio nego u bilo kojoj drugoj arktičkoj zemlji. Grenland je u tim ulaganjima vidio priliku za razvoj svojih bogatih mineralnih resursa, no takvi su interesi često dolazili u sukob sa sigurnosnim brigama Danske, koja kontrolira vanjsku i sigurnosnu politiku tog teritorija, kao i drugih NATO saveznika.
Godine 2018. Kina je objavila bijelu knjigu o svojoj arktičkoj politici, u kojoj se opisala kao “država blizu Arktika” s legitimnim interesima u toj regiji. U dokumentu se navodi da Kina želi surađivati sa svim partnerima na razvoju “Polarnog puta svile” kroz arktičke pomorske rute, čime je tu strategiju povezala s globalnom inicijativom Pojas i put predsjednika Xi Jinpinga, uz naglašavanje i znanstvenih istraživanja na Arktiku.
Suradnja s Rusijom
Prvi konkretan korak tog Polarnog puta svile ostvaren je u listopadu, kada je kineski kontejnerski brod iz Ningboa uplovio u britansku luku Felixstowe. Bio je to prvi put da je brod iz Kine u Europu stigao Sjevernim morskim putem, rutom koja se proteže uz rusku arktičku obalu. Putovanje, kojim je upravljala kontejnerska linija pod kineskom kontrolom, trajalo je svega 20 dana, otprilike upola kraće od uobičajenog trajanja takvih putova. No ta trgovačka ruta uvelike ovisi o suradnji s Rusijom, a od početka rata u Ukrajini Peking se dodatno približio Moskvi, što je izazvalo još veće nepovjerenje europskih zemalja, osobito onih koje graniče s Rusijom, ističe su u analizu u Guardianu.
Istodobno, kineske su se tvrtke godinama mučile pretvoriti rudarske projekte na Grenlandu u isplative poslove, a Trumpov otvoreni interes za taj teritorij situaciju je dodatno zakomplicirao. “Od prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa kineske su se kompanije na Grenlandu suočavale s pritiscima iz SAD-a i Danske, a čini se da je i sam Peking posljednjih godina obeshrabrivao nova ulaganja”, kaže Patrik Andersson iz Švedskog nacionalnog centra za Kinu. “Današnja kineska prisutnost na Grenlandu iznimno je ograničena.”
Ograničen pristup
Kao dokaz kineskog interesa često se navodi 6,5-postotni udio Kine u rudarskom projektu Kvanefjeld na jugu Grenlanda, no taj je projekt neaktivan otkako je grenlandska vlada 2021. godine zabranila eksploataciju urana. Prema Anderssonu, s obzirom na protivljenje SAD-a i Danske kineskim aktivnostima na Grenlandu, kao i šire zapadne napore da se uspostave lanci opskrbe rijetkim metalima neovisni o Kini, malo je vjerojatno da će kineskim tvrtkama u dogledno vrijeme biti dopušteno sudjelovanje u drugim sličnim projektima.
Unatoč svemu, Peking pokušava pronaći način kako se nositi s američkim predsjednikom koji razgrađuje globalna savezništva što su dosad ograničavala kineski uspon, ali čija nepredvidljivost i sklonost politici sile istodobno mogu predstavljati novu i ozbiljnu prijetnju kineskim interesima.
