Lecornu iznio plan za spas Francuske. “Ambiciozan je, ali krhak i preoptimističan. Neće smanjiti dug”
Nacrt proračuna predviđa smanjenje deficita za 30 milijardi eura, a da se pritom ne naruše probiznis politike predsjednika Emmanuela Macrona. Stručnjaci ipak sumnjaju u njegovu izvedivost.
Na kraju svog izlaganja o vladinoj politici u utorak, glas Sébastiena Lecornua iznenada je postao ozbiljniji. Ton mu je postao gotovo ratnički. Ako zastupnici ne postignu dogovor o prijedlogu proračuna do kraja godine, rekao je, “jedini koji bi pozdravili krizu ili proračunski slom nisu prijatelji Francuske“, prizivajući pritom pomalo neodređenu prijetnju “antifrancuskih snaga”. Dvoranom su odjeknuli žamor i pljesak, osobito s desne strane, piše Le Monde.
Opasnost od izglasavanja nepovjerenja smanjila se nakon njegove objave da će obustaviti povećanje dobi za umirovljenje, što su tražili socijalisti. Time se smanjio i rizik da zemlja uđe u 2026. bez proračuna. Na financijskim tržištima, oni koji su se kladili na daljnje potrese – prijatelji i protivnici Francuske podjednako – smirili su se. U roku od nekoliko sati, premija koju su ulagači tražili za držanje francuskog duga u odnosu na njemačke obveznice pala je za sedam posto, nakon što je dosegnula gotovo rekordne razine. Unatoč političkim potresima koji potresaju zemlju, proračun bi i dalje mogao biti usvojen do kraja prosinca. No, kakav će to biti proračun? Teško je reći. Nacrt, konačno predstavljen u utorak nakon tjedan dana kašnjenja iza zakonskog roka, bio je tek početni okvir, kako je priznao i sam premijer. Taj je prvi nacrt je financijski ambiciozan, u skladu s makronističkom doktrinom, ali izrazito krhak. Ambicija se vidi već u cilju smanjenja deficita s 5,4 na 4,7 posto BDP-a u godinu dana — tek neznatno više od 4,6 posto koliko je zacrtao njegov prethodnik François Bayrou. To bi značilo strukturnu prilagodbu od približno 30 milijardi eura, s ciljem da se deficit do 2029. spusti ispod praga od posto BDP-a, čime bi se stabilizirao državni dug i ispunile obveze prema Europskoj uniji i tržištima.
“Upozoravam vas: bit ću neumoljiv po pitanju našeg proračunskog puta”, rekao je Lecornu u Nacionalnoj skupštini.
Smanjenje poreza za poduzetnike
Ambicija se vidi i u načinu na koji bi se deficit trebao smanjiti. Na papiru, plan predviđa otprilike 17 milijardi eura smanjenja javne potrošnje i gotovo 14 milijardi povećanja prihoda. Za razliku od proračuna za 2025., koji se gotovo u potpunosti oslanjao na povećanje poreza, ovaj bi bio uravnoteženiji: 55 posto štednje kroz rezove, 45 posto kroz povećanje prihoda. Ukupna porezna opterećenja porasla bi s 43,6 posto na 43,9 posto BDP-a, dok bi udio javne potrošnje u BDP-u prvi put u dvije godine pao — na 56,4 posto.
Čak i usred proračunske krize, najveće tvrtke bi prema planu trebale dobro proći. “Izvanredni” porez na dobit 440 najvećih kompanija, uveden 2025., bit će obnovljen, ali će mu stopa biti prepolovljena. Umjesto očekivanih osam milijardi eura, sada će donijeti oko četiri milijarde. Istodobno, Lecornu planira smanjiti za trećinu lokalni porez na poslovanje (CVAE). “To nije poklon velikim biznismenima, to je ulaganje u 300.000 poduzeća koja zapošljavaju milijune ljudi diljem Francuske”, rekao je.
Ni direktori ni bogataši nemaju previše razloga za brigu. Morat će još godinu dana plaćati dodatni porez na visoke dohotke, uveden za vrijeme Bayroua, te prihvatiti strožu državnu kontrolu nad svojim holding društvima, u kojima često skrivaju imovinu od poreznih vlasti. No, te će dvije mjere zajedno donijeti tek oko 2,5 milijardi eura. Porez za superbogate, koji predlažu lijevi zastupnici, donio bi pet do deset puta više.
Novi nameti za građane
Kako će onda smanjiti deficit bez većeg doprinosa biznisa i bogatih? Štednjom drugdje. Lecornuov proračun predviđa usporavanje potrošnje, iako ne i strogu štednju. Ukupna javna potrošnja porasla bi za svega 0,2 posto (bez inflacije), šest puta manje nego 2025. Najveći rezovi zahvatili bi lokalne vlasti koje će, u izbornoj godini, vjerojatno dovršavati postojeće projekte umjesto započinjanja novih. Socijalno osiguranje morat će uštedjeti najmanje sedam milijardi eura, što će se vjerojatno odraziti na sve pacijente.
Država sama planira manji doprinos štednji. Financiranje brojnih ministarstava bit će smanjeno — uključujući pomoć siromašnim zemljama, gospodarske komore, javne medije, medicinsku pomoć za migrante bez dokumenata i samo Ministarstvo financija. Nasuprot tome, vojni proračun povećat će se za 6,7 milijardi eura zbog novih sigurnosnih prijetnji. Ukupan broj državnih službenika smanjit će se za oko 2000 (od ukupno 2,4 milijuna). Samo za otplatu kamata na državni dug izdvojit će se 74 milijarde eura.
Na prihodovnoj strani, očekuje se rast obveznih poreza koji će pogoditi mnoge građane. Zamrzavanje poreznih razreda dovest će do toga da će 200.000 kućanstava prvi put plaćati porez na dohodak, iako im se primanja nisu promijenila. U planu su i novi porezi: dva eura po malim paketima iz Kine i drugih zemalja izvan EU-a, novi porez na proizvode za vejpanje, te ukidanje 10-postotne porezne olakšice za umirovljenike – zamijenit će je jednokratni odbitak od 2000 eura.
Ukidanje brojnih olakšica
Vlada predlaže i ukidanje 23 porezne olakšice od postojećih 474. Među njima su i zastarjele olakšice, poput one kojom dobitnici Nobelove nagrade ne plaćaju porez na novčanu nagradu. Planira se i oporezivanje naknada za dugotrajno bolovanje, ukidanje olakšica za troškove srednjeg i visokog obrazovanja te smanjenje poticaja za biogoriva.
Puno je prijedloga na stolu — pitanje je koliko će ih preživjeti parlamentarnu raspravu. Lecornu je priznao da bi deficit mogao pasti i manje od planiranog, na 4,8 ili 4,9 posto BDP-a. Stručnjaci iz francuskog Visokog fiskalnog vijeća nacrt su ocijenili krhkim, jer se temelji na “preoptimističnim” pretpostavkama i nesigurnim uštedama, što izaziva ozbiljne sumnje u njegovu izvedivost. Osim zamrzavanja porezne ljestvice, “nove mjere vrlo su loše dokumentirane”, navelo je Vijeće. Ideja da se 1,5 milijardi eura prikupi borbom protiv poreznih prijevara “nije vjerodostojna”.
Čak i ako bi se Lecornuov plan u potpunosti proveo, deficit bi, prema Vijeću, “i dalje ostao vrlo visoko”, a dug bi nastavio rasti “zabrinjavajućim tempom”, dosegnuvši gotovo 118 posto BDP-a do 2026. godine.
