Mirovinski paradoks Europe: Većina sustav smatra neodrživim, ali oštro odbacuje bilo kakve reforme
Iako priznaju da sadašnji mirovinski model više ne funkcionira, građani diljem Europe protive se mjerama poput podizanja dobi za odlazak u mirovinu, povećanja poreza, zakonskog obvezivanja djece radne dobi na uzdržavanje umirovljenih roditelja ili smanjenja mirovina.
Većina Europljana smatra da će državni mirovinski sustav njihove zemlje uskoro postati neodrživ, ali istodobno vjeruju da je sadašnji sustav nedovoljno izdašan te ne podupiru mjere za njegovo temeljito preuređenje, poput podizanja dobi za odlazak u mirovinu.
Kako stanovništvo stari, a stope fertiliteta padaju, europski državni mirovinski sustavi koji su temelj socijalne države i oduvijek se oslanjaju na to da zaposleni financiraju mirovine umirovljenika, nalaze se pod sve većim pritiskom, piše The Guardian.
Dok pokušaji reformi u zemljama poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije nailaze na snažan, a ponekad i nasilan otpor, anketa YouGova provedena u šest zemalja otkriva razmjere problema s javnim mnijenjem s kojim se vlade suočavaju. Mnogi građani priznaju da su državni mirovinski sustavi u teškoćama: većina od 61 do 52 posto u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj smatraju da je njihov sustav već sada neodrživ, kao i 45 posto ispitanika u Poljskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu taj udio iznosi 32 posto.
Sustav se urušava, ali ipak bi veće mirovine
Gledajući unaprijed, ispitanici su još pesimističniji: većina ili gotovo većina (od 49 do 66 posto) u svih šest zemalja smatra da će, kada današnje generacije u tridesetima i četrdesetima odu u mirovinu, sustav u njihovoj zemlji biti neodrživ.
Umirovljenici su optimističniji kada je riječ o sposobnosti države da financira mirovinski sustav. Posebno se ističu britanski umirovljenici, od kojih 62 posto smatra da je državna mirovina u Ujedinjenom Kraljevstvu održiva, u usporedbi sa samo 27 posto onih koji još nisu u mirovini.
No, iako priznaju da su troškovi neodrživi, većina od 53 do 83 posto u svim zemljama smatraju da su iznosi koje umirovljenici primaju preniski, a taj je stav još izraženiji među samim umirovljenicima, gdje se kreće između 72 i 88 posto.
Većina europskih umirovljenika za život u mirovini oslanja se na državnu mirovinu, a u svih šest zemalja većine onih koji još rade – od 57 posto u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu do 72 posto u Italiji – nisu uvjerene da ih čeka ugodna mirovina.
Štoviše, na pitanje koje bi mjere podržali kako bi se mirovinski sustavi učinili održivijima, u svim anketiranim zemljama vidljiv je snažan otpor prema reformama koje mnoge vlade pokušavaju provesti. Istraživanje je pokazalo protivljenje u svih šest zemalja idejama podizanja dobi za odlazak u mirovinu, povećanja poreza za radno sposobno stanovništvo, zakonskog obvezivanja djece radne dobi da uzdržavaju umirovljene roditelje te smanjenja iznosa državne mirovine.
Rješenje izvan državnog sustava
Otpor prema podizanju dobne granice za mirovinu posebno je izražen: većina ili gotovo većina, od 47 posto u Francuskoj do 65 posto u Njemačkoj, protive se tome da ljudi moraju čekati dulje nego sada kako bi ostvarili pravo na državnu mirovinu.
Udio ispitanika koji smatraju da bi dob za odlazak u mirovinu trebala biti 60 godina kreće se od 20 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu do 38 posto u Poljskoj, dok njih 22 posto u Italiji do 45 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra da bi granica trebala biti 65 godina. U Francuskoj je relativna većina ispitanika, njih 22 posto, navela 62 godine, dob koja je trenutačna nakon što je planirano povećanje na 64 godine obustavljeno.
Protivljenje smanjenju iznosa mirovina još je izraženije, u rasponu od 81 posto u Njemačkoj do 61 posto u Italiji. Ipak, postoji određena potpora ideji da se radno sposobne osobe zakonski obvežu na uplate u neki oblik privatne ili mirovine vezane uz radno mjesto.
Ta je ideja najpopularnija u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ju podržava 57 posto ispitanika, što je dijelom posljedica nedavnih zakona koji su uveli automatske uplate u mirovinske sheme na radnom mjestu. Značajnu potporu ima i u Njemačkoj (49 posto) te Francuskoj (41 posto).
Povećati teret imućnima
Ideja da bi država trebala pomagati starijim radnicima da dulje ostanu zaposleni, umjesto da ranije odlaze u mirovinu, također je relativno popularna. Podrška se kreće od 57 posto u Poljskoj, preko 42 posto u Njemačkoj i Francuskoj, do svega 27 posto u Italiji.
Talijani se posebno ističu kada je riječ o mjerama koje povećavaju teret za najbogatije: 66 posto podržava veće poreze za imućnije umirovljenike kako bi se osigurale bolje mirovine za najsiromašnije, dok se 52 posto zalaže za uskraćivanje državne mirovine umirovljenicima s visokim prihodima.
U svih šest zemalja više ispitanika (od 28 do 55 posto) smatra da bi umirovljenici s iznadprosječnim mirovinama trebali snositi veću odgovornost za financiranje izdašnijih državnih mirovina za one s niskim primanjima, nego mlađe generacije (15 do 31 posto).
Općenito, i umirovljenici i radno sposobno stanovništvo odgovarali su u skladu sa svojim interesima: umirovljenici su uglavnom protiv smanjenja mirovina, dok su radno aktivni građani većinom odbacivali podizanje dobi za odlazak u mirovinu ili povećanje poreza za svoju dobnu skupinu.
