Nova regulacija nikotina izaziva kontroverze: EU optužuju da ignorira vlastite analize
Prijeti regulacija koja više neće razlikovati klasično pušenje od manje štetnih alternativa i mogla bi pogoditi više od 100 milijuna odraslih korisnika nikotina.
Europska unija danas se suočava s energetskom nesigurnošću, rastućim izdacima za obranu i slabljenjem konkurentnosti industrije. Dužnosnici pozivaju građane na štednju energije, automobilska industrija posrće pod pritiskom kineske konkurencije, a sve glasnije se govori o potrebi temeljnog resetiranja europskog gospodarstva. Upravo u takvom kontekstu neočekivano visok prioritet dobila je regulacija duhanskih proizvoda.
Priprema nove Direktive o duhanskim proizvodima (Tobacco Products Directive – TPD) već je započela. Sama rasprava o nikotinu ne bi bila ništa neobično, no što više detalja o pripremi novih pravila izlazi u javnost, to se više otvara pitanja o poštivanju internih pravila, kvaliteti analiza i mogućim posljedicama planiranih promjena, piše slovački poslovni i ekonomski portal Trend.
Odbili zaključke nadzornog tijela
Prvi ozbiljan signal stigao je kroz procjenu postojeće regulative, takozvani Evaluation Report. Izvješće je trebalo odgovoriti na ključno pitanje: je li dosadašnji smjer regulacije, uglavnom temeljen na zabranama i ograničenjima, bio ispravan i koristan?
Odgovor ipak nije stigao. Štoviše, izvješće je odbilo vlastito nadzorno tijelo Europske komisije – Regulatory Scrutiny Board (RSB). Riječ je o tijelu koje nadzire temelji li se europsko zakonodavstvo na transparentnosti, kvalitetnim analizama i odlukama utemeljenima na dokazima. Ti principi nisu samo formalnost: trebali bi osigurati da regulacije s velikim gospodarskim i društvenim utjecajem proizlaze iz provjerenih podataka, a ne političkih preferencija.
Stav RSB-a bio je jasan – izvješće sadrži ozbiljne nedostatke.
Kontrolori su upozorili da Komisija ne može pouzdano utvrditi što je zapravo dovelo do pada pušenja u Europi. Jesu li to bile europske direktive, viši porezi, nacionalne politike ili jednostavno promjene u ponašanju društva? Prema njihovoj ocjeni, izvješće se oslanja na slabu bazu dokaza, a analiza nije dovoljno čvrsta. Komisija je pozvana da dokument preradi. Umjesto toga, objavila ga je.
To samo po sebi otvara legitimno pitanje koliko su u ovom slučaju poštovani standardi koje je sama EU postavila za donošenje regulacija s velikim ekonomskim i društvenim posljedicama.
Nekonzistentni podaci
Nedostatke ne skriva ni sama Komisija. U izvješću otvoreno priznaje da su dostupni podaci ograničeni, raspršeni i često nekonzistentni. Na drugom mjestu navodi da nije moguće precizno utvrditi u kojoj se mjeri promjene u području zaštite zdravlja mogu pripisati samoj regulativi. U nekim segmentima Komisija je raspolagala podacima samo dijela država članica, dok je ostatak procjenjivala ekstrapolacijom.
Drugim riječima, EU kreće u veliku regulaciju tržišta koje utječe na milijune ljudi, iako sama priznaje da nema potpuno jasne podatke ni odgovor na pitanje što je doista funkcioniralo, a što nije.
Još ozbiljniji problem predstavlja smjer u kojem rasprava ide. Tijekom pripreme nove direktive postupno nestaje razlika između klasičnog pušenja i alternativnih proizvoda, odnosno između sagorijevanja duhana, koje znanstveni konsenzus smatra glavnim uzrokom bolesti povezanih s pušenjem, i proizvoda koji funkcioniraju na potpuno drukčijem principu.
Uklanjanje sagorijevanja
Dokumenti na kojima se temelji nova regulacija izričito preporučuju uklanjanje sagorijevanja kao temeljnog regulatornog kriterija. Štetnost nikotinskih proizvoda više se ne bi procjenjivala prema tome sagorijeva li se duhan ili samo zagrijava, pa čak ni prema tome sadrže li proizvodi duhan uopće.
Istodobno se pojavljuju prijedlozi za opće zabrane aroma i zabranu pojedinih proizvoda, uključujući nikotinske vrećice. Za elektroničke cigarete s više od 2 mg nikotina čak se predlaže izdavanje isključivo na recept.
Sličan model već postoji u Australiji, gdje je doveo do velikog problema s ilegalnim tržištem i kriminalnim skupinama. Unatoč strogoj regulaciji alternativa, udio pušača ondje ne pada znatno brže nego u državama s liberalnijim pristupom.
Suprotan primjer nude Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan. Obje zemlje odabrale su pristup koji razlikuje razinu štetnosti pojedinih proizvoda te alternative ne potiskuje, nego regulira. Rezultat je dugoročan pad broja pušača. Takvi podaci gotovo uopće nisu prisutni u dokumentima Komisije.
Manifest umjesto analize
Dokument koji je trebao procijeniti učinkovitost postojeće regulative tako se postupno pretvara u manifest s unaprijed zadanim ciljem. Taj cilj je regulatorni obračun s alternativnim proizvodima koje danas koriste milijuni pušača kako bi smanjili zdravstvene rizike.
Istodobno, na klasične cigarete, koje se smatraju najštetnijim oblikom konzumacije nikotina, ne odnosi se nikakva zabrana prodaje.
Upravo to izaziva zabrinutost stručnjaka i potrošača. Ne zato što novi proizvodi ne nose rizik, nego zato što regulacija prestaje razlikovati različite razine štetnosti. A posljedice bi mogle daleko nadilaziti samu duhansku politiku.
Razmjeri mogućih promjena pritom su golemi: nova pravila mogla bi utjecati na više od 100 milijuna odraslih korisnika nikotina u EU, oko 1,4 milijuna radnih mjesta te značajne prihode državnih proračuna članica Unije. Paralelno raste i ilegalno tržište, koje je često jedan od najvećih dobitnika pretjerano restriktivnih regulacija.
Ključno pitanje danas zato nije treba li EU regulirati nikotinske proizvode. Pitanje je radi li to na temelju dovoljno kvalitetnih podataka, transparentnog procesa i analiza koje unaprijed ne vode prema već zacrtanom rezultatu.
