U upravama hrvatskih tvrtki 20% žena, tek 9% na samom vrhu: “Žene na upravljačkim pozicijama moraju postati pravilo, a ne iznimka”
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena u organizaciji udruga liderica Lead.You održan je okrugli stol na temu zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj. U 1000 najvećih hrvatskih kompanija oko 20% žena je u upravama, ali tek je 9% žena na samom vrhu.
Okrugli stol “Od iznimke do pravila – kako do trajnih promjena” otvorila je direktorica Udruge Lead.You, Jasminka Horvat Martinović, (CEO Marsh).
“Naš cilj je jasan, žene na upravljačkim pozicijama moraju postati pravilo, a ne iznimka. Mnoge od nas ovdje jesu iznimke. Do svojih pozicija došle smo znanjem, radom i isključivo zbog kompetencije. Radi toga i želimo biti birane. Istovremeno, sustav to ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri. U 1000 najvećih hrvatskih kompanija oko 20 posto žena je upravama, ali tek je 9 posto žena na samom vrhu. Tamo gdje se donose ključne odluke, još uvijek smo rijetkost.
Razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoje. Smatramo da bi se taj proces ravnopravnosti trebao ubrzati. Liderstvo nema spol, ali put do njega, nažalost još uvijek ima sustavne prepreke. Uvijek počnimo od sebe, svatko od nas mora tu ravnotežu graditi unutar sustava kojeg vodi. Udruga poslovnih žema Lead.You je platforma odgovornosti. Ne neki zatvoreni krug, zato su naši muški kolege ovdje važni partneri. Položaj žena je pitanje naše zajedničke konkurentnosti, inovativnosti i u konačnici naše budućnosti.”
Kroz predstavljanje rezultata istraživanja o zastupljenosti žena na čelnim pozicijama te analizu povezanosti rodne raznolikosti i poslovnih rezultata, cilj je bio jasno pokazati da uključivanje žena u uprave nije samo pitanje ravnoteže, već i pitanje kvalitete upravljanja, stabilnosti i dugoročnog rasta. Istraživanje je predstavila Bojana Božanić, CEO Lidera.
“Poslovni tjednik Lider pripremio je analizu 4 liste i zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama i u nadzornim odborima. Riječ je o 80 izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, kompanijama koje su u sastavu Crobexa, 47 kompanija koje su u registru trgovačkih društava RH i top 100 kompanija prema ukupnim prihodima.
“Što se tiče analize 80 kompanija koje su izlistane na Zagrebačkoj burzi, od 237 članova uprave 54 su žene (22,8%). Polovica kompanija nema niti jednu ženu u upravi. 21 tvrtka nema niti jednu ženu u nadzornom odboru.
Kada je riječ o kompanijama u sastavu Crobexa, od 84 člana uprave gotovo četvrtinu čine žene. Od 130 članova nadzornih odbora 43 su žene. Kad je riječ o trgovačkih društvima koje su u registru vlasništva RH, od 82 člana uprave 16 su žene (19,5%). U top 100 kompanija imamo samo 11% predsjednica uprava i samo 9% predsjednica nadozornih odbora, što su lošiji podaci nego na prethodnim listama.
Kada gledamo širu sliku, od 1000 najvećih kompanija u Hrvatskoj, podaci su još porazniji, imamo samo 8,8% predsjednica uprava i 6% predsjednica nadzornog odbora. 20% ih je u upravi”, istaknula je Božanić.
Prema direktivi o poboljšanju rodne ravnoteže u upravama i nadzornim odborima tvrtki na burzi, do 30. lipnja obveznici direktive moraju ostvariti svoje ciljeve – 33 posto svih direktorskih fukcija (izvršnih i neizvršnih) moraju biti popunjeni podzastupljenim spolom ili 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora moraju biti popunjeni podzastupljenim spolom.
Plenković: Kreće novi model imenovanja u upravama državnih poduzeća i veća zastupljenost žena
Središnji dio programa bio je razgovor s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, na temu položaja i zastupljenosti žena na najvišim razinama odlučivanja, kojeg je vodila Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviera. Govoreći o zakonskim kvotama za veći udio žena u upravama i nadzornim odborima kompanija, premijer je ocijenio kako je riječ o važnom poticaju promjeni društvene klime.
Naveo je konkretne ciljeve Vlade za postizanje veće zastupljenosti žena u nadzornim i upravnim odborima državnih poduzeća.
“Uskoro ce ići odgovarajuća uredba i u javno savjetovanje, nakon toga na usvajanje, zatim slijede natječaji na kojima će se na jedan drukčiji način nego do sada imenovati i nadzorni odbori i uprave. Vjerujem da ćemo do kraja ove godine imati novu strukturu koja bi trebala minimalno reflektirati ovo što je zakon propisao. Kada je obavezno, onda ćemo sigurno imati rezultate.”
Kao jedan od razloga slabije zastupljenosti žena na vodećim pozicijama istaknuo je činjenicu da se na javne natječaje i dalje prijavljuje znatno veći broj muškaraca.
“Već sama statistika daje sliku zašto je situacija trenutno takva“, rekao je. Premijer smatra, s obzirom da praktički postoji zajamčena kvota, da će doći do većeg interesa.
“Po novom sustavu sve će uprave javnih poduzeća ili poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu imati vrlo jasno definirane poslovne ciljeve.”
Posebno je istaknuo zakonske promjene kojima je uveden cilj od najmanje 33 posto žena u upravama i 40 posto u nadzornim odborima velikih kompanija, naglašavajući da su takve mjere zamišljene kao poticaj promjeni društvene klime. Prema njegovim riječima, riječ je o dijelu šire transformacije hrvatskog društva i gospodarstva, koja traje posljednjih petnaestak godina, od ulaska u Europsku uniju do aktualnog procesa pristupanja OECD-u.
U kontekstu državnih poduzeća najavio je novu uredbu i drukčiji model imenovanja uprava i nadzornih odbora, uz jasnije definirane poslovne ciljeve i kontinuirano praćenje rezultata. Novi sustav, rekao je, trebao bi do kraja godine donijeti strukturu upravljanja koja će ići u smjeru zakonskih odredbi o zastupljenosti žena.
“Najvažnije je da na vodećim pozicijama budu najbolji, ali za promjenu društvene klime ovakvi iskoraci imaju svoju vrijednost“, poručio je Plenković.
Govoreći o širem društvenom kontekstu, premijer je ocijenio da Hrvatska u mnogim sektorima već ima snažnu žensku prisutnost, primjerice u pravosuđu, zdravstvu i socijalnim djelatnostima, dok se korporativni sektor još uvijek prilagođava tržišnoj ekonomiji i promjenama koje ona donosi.
Naglasio je i važnost političke participacije žena, istaknuvši da veći broj žena u Vladi i na ministarskim funkcijama nužno proizlazi iz većeg broja žena koje se odlučuju za politički angažman. Istodobno je podsjetio da hrvatsko zakonodavstvo strogo zabranjuje diskriminaciju, osobito prema trudnicama i majkama na tržištu rada.
“Situacije u kojima se žene zbog trudnoće ili majčinstva dovode u nepovoljan položaj moramo eliminirati. To znači da sami sebi režemo i noge i ruke, takve prakse nisu prihvatljive za društvo koje želi napredovati“, poručio je premijer.
