Ultrabogata elita kontrolira veliki dio globalnog bogatstva i moći: 60.000 najbogatijih posjeduje više nego polovica svijeta
Od gomilanja bogatstva i poreznih olakšica za milijardere do neplaćenog rada, izvješće o svjetskoj nejednakosti prikazuje sliku ekonomskog poretka koja naginje prema ultrabogatoj manjini.
Novo Izvješće o svjetskoj nejednakosti upozorava da manje od 60.000 najbogatijih ljudi na svijetu, dovoljno da se napuni nogometni stadion – posjeduje više bogatstva nego polovica cijelog svijeta zajedno.
Izvješće ističe ekstremne razlike u prihodima i bogatstvu, koje se pretvaraju u nejednaku raspodjelu političke moći, pri čemu je globalna elita koja čini 0,001% stanovništva tri puta bogatija od donjih 50%.
U oštroj suprotnosti s njihovim bogatstvom i moći, najviši sloj malo doprinosi javnim financijama. Efektivne porezne stope rastu za većinu stanovništva, ali oštro padaju za milijardere i stomilijunaše, prenosi Euronews.
Naime, radnici srednje klase s visokim profesionalnim plaćama poput liječnika, učitelja i inženjera plaćaju veći udio poreza na svoj dohodak od milijardera čije se bogatstvo temelji na kapitalnim dobicima.
Žene rade više, muškarci primaju veću plaću
Iako čovječanstvo možda radi manje sati nego prije, muškarci su najviše profitirali od smanjenja formalnog rada, dok je ukupno opterećenje žena i dalje visoko.
“Ova neravnomjerna raspodjela vremena jedan je od najjasnijih pokazatelja da napredak u uvjetima rada nije automatski rezultirao rodnom ravnopravnosti“, navodi se u izvješću.
“Unatoč napretku, žene su i dalje daleko od postizanja jednakosti u svim regijama svijeta. Globalno, žene danas zarađuju tek oko trećinu ukupnog dohotka od rada, nijedna regija u svijetu nije postigla ravnotežu 50-50 između muškaraca i žena“, nastavlja se.
Razlike su posebno izražene u Južnoj Aziji, Bliskom istoku i dijelovima Afrike, gdje žene imaju manje od četvrtine svih prihoda od rada.
Nejednak doprinos bogatih i siromašnih zemalja klimatskim promjenama jedna je od najupečatljivijih manifestacija globalne nejednakosti.
Većina procjena emisija tradicionalno pripisuje stakleničke plinove krajnjim potrošačima roba i usluga. Obični ljudi ne mogu lako promijeniti ono što kupuju – njihovi su proračuni ograničeni, nemaju sve informacije potrebne za donošenje ispravnih odluka ili jednostavno možda nemaju dostupne ekološki prihvatljivije opcije.
Nasuprot tome, ljudi koji posjeduju tvornice, energetske tvrtke i drugu veliku imovinu biraju gdje će se novac ulagati i osobno profitiraju kada industrije s visokim stupnjem zagađenja dobro posluju.
“Pristup temeljen na vlasništvu, dakle, pripisuje emisije iz proizvodnje onima koji posjeduju odgovarajući kapital. Prema ovom okviru, pojedincu koji posjeduje 50% vlasničkog kapitala tvrtke pripisuje se 50% emisija te tvrtke, bilo izravno ili putem posrednika poput investicijskih fondova“, tvrdi se u izvješću.
U Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Državama, ugljični otisak najbogatijih 10% je tri do pet puta veći kada se uključe emisije iz privatnog vlasništva.
Sreća prati politički moćne?
U izvješću se tvrdi da je međunarodni monetarni i financijski sustav strukturno postavljen tako da favorizira bogate zemlje i crpi resurse iz siromašnijih.
Nekoliko privilegiranih zemalja ima prednost jeftinog zaduživanja i ulaganja u relativno profitabilniju imovinu. Ta je prednost prvi put opisana 1960-ih kao “prekomjerna privilegija” Sjedinjenih Država, objasnilo se u izvješću, ističući da to nije rezultat izuzetno vještih ulaganja, već središnje uloge dolara.
Novi dokazi pokazuju da ovo više nije samo američki hir. Europa, Japan i druga razvijena gospodarstva sada uživaju sličan dogovor, dok su zemlje u razvoju i zemlje s niskim prihodima u suprotnom položaju. To uključuje plaćanje visokih kamata na njihove dugove, držanje rezervi s niskim prinosom i prijenos prihoda u inozemstvo svake godine.
Globalne financije djeluju poput tihog, kontinuiranog poreza na razvoj siromašnijih zemalja, a sredstva koja bi mogla ići u škole, bolnice ili infrastrukturu umjesto toga se koriste za servisiranje imovine bogatih zemalja.
