“Povećanjem kapitala mogli bi govoriti o zdravom starenju, ali potrebno je promijeniti percepciju javnosti”
Na panel raspravi i Q&A: Izazovi u praksi, kojeg je moderirao akademik Miroslav Samaržija, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Alen Ružić, Malina Müller s Instituta WifOR, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić i Oliver Bleck, direktor tvrtke Roche za južnu Europu, raspravljali su kako inovacije, od naprednih terapija do digitalnih rješenja, mogu unaprijediti ishode liječenja, ali i pridonijeti održivosti sustava kroz optimizaciju troškova.
“Moramo raditi na preventivi. Pričati o zdravstvu kao trošku nije dobro, nije dobro za mene kao ministricu niti za ijednog dionika zdravstvenog sustava. Moj je zadatak da osiguramo adekvatni proračun u zdravstvenom sustavu.
Hrvatska treba priznati rezultate koje je postigla. Prva smo zemlja koja je uvela digitalno zdravstvo kroz e-recept. Itekako trebamo pričati o svojim prednostima kada govorimo o prevenciji karcinoma pluća. Ministarstvo itekako prepoznaje potrebu preventivnih pregleda u onkologiji, ali moramo raditi i ono što nas je naučio Andrija Štampar.
Dobri smo u svim preventivnim programima, ali nedovoljno smo dobri u prevenciji karcinoma cerviksa, ranom probiru karcinoma kolona. Kod karcinoma kolona i karcinoma cerviksa predstoji veći angažman. Hrvatska u ovoj godini završava projekt digitalne baze podataka u onkološkoj djelatnosti. Koraci koje radi Ministarstvo zdravstva ne smiju biti samo slovo na papiru, nego na ono što zdravstvo je – investicija u pojedinca, društvo i stanovništvo. Ključ je u zajedničkom djelovanju”, rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
“Prevencijom spriječiti nastanak težih komplikacija”
Profesor na Ekonomskom fakultetu Šime Smolić objašnjavao je kako učinkovito doći do cilja i postići taj fenomen zdravog starenja, da bi se osobe starije životne dobi smatrale skupinom koja zdravo stari.
“Ministrica je rekla da su potrebna ulaganja, da na investicije u zdravstveni sustav ne smijemo gledati kao na potrošnju, da se može gledati kao investicija. To je zapravo poruka, da bismo zapravo povećanjem zdravog kapitala, znači zdravstvenog kapitala, mogli doći do ove situacije u kojoj stvarno možemo govoriti o zdravom starenju.
Istraživanje nam pokazuje da na jednom euru, vi dobivate 2 do 4 eura povrata, što ohrabruje da i dalje nastavimo ulagati u zdravstvo. Ono što bi trebalo promijeniti je percepciju javnosti. Često u Hrvatskoj govorimo o zdravstvenoj potrošnji kao nečemu što je veliki teret za naše društvo, za državni proračun i za proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, za poslodavce koji plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Međutim, teško da ćete čuti u javnosti rasprave da je nužno povećavati zdravstveni kapital, kao što je nužno povećavati i ljudski kapital, imamo obvezno osnovnoškolsko obrazovanje, razmišljamo možda o srednjoškolskom obrazovanju.
Dakle, kako to da nam to obrazovanje u nekim drugim segmentima nije toliko strano, a strano je, “smeta nas”, odnosno osjetljivi smo na povećanje izdataka za zdravstvo. Dakle, tu treba mijenjati svijest javnosti.
Ono što se može napraviti relativno jeftinim intervencijama kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, kroz prevenciju je spriječiti nastanak težih komplikacija, čije tretiranje košta puno više. Trebali bismo omogućiti ljudima da tijekom svog životnog ciklusa mogu obavljati što više aktivnosti ili ako trebaju pomoć, da je ta pomoć relativno manje skupa.
Povećanjem kapitala mogli bi doći do situacije u kojoj govorimo o zdravom starenju, potrebno je promijeniti percepciju javnosti. Govorimo da je zdravstvena potrošnja veliki teret za društvo”, rekao je Smolić.
“Vlada osigurava mogućnost umirovljenicima da rade. Imamo 38 tisuća umirovljenika koji su aktivni u mirovini u opsegu kojeg odaberu. Postoji mogućnost da nakon 65. godine primaju punu mirovinu i rade pola radnog vremena. Također, imamo jako dobru praksu vaučera pomoću kojih se stječu prekvalifikacije i doškolovanje”, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
“Potrebna nam je odlična dijagnostika”
Oliver Beck, direktor tvrtke Roche za južnu Europu komentirao je kako ljudi dobro zdravlje često doživljavaju kao nešto što se podrazumijeva, no važno je shvatiti kako ta percepcija može nestati preko noći. Ističe kako su dobra investicija u sprječavanje takvih ishoda zdraviji životni uvjeti i prevencija i navodi kako se pacijenti suočeni s dijagnozom žele osloniti na izvrsnost. Tu na scenu stupa dijagnostika. U tom kontekstu laboratorij poput onoga koji je u suradnji s Rocheom otvoren prije dvije godine na Rebru je dobra investicija.
Istaknuo je i kako je za dobre rezultate potrebna odlična dijagnostika temeljena na genetskom profiliranju, rasprava multidisciplinarnog tima i velika količina podataka.
Malina Müller, voditeljica zdravstvene ekonomije u WifOR institutu prokomentirala je trošak nedovoljnog poduzimanja akcije od strane zdravstvenog sustava koji zna rezultirati s puno tretmana u zadnji čas koji su skupi. Navela je i kako se u Europi ne koriste sve mjere dostupne za optimizaciju tretmana tumora. Dodala je kako je sretna jer se na konferenciji priča o tome, jer to predstavlja prvi korak u pravome smjeru.
