Japan se protivi naknadi od 5,5 milijardi dolara SoftBanku u sklopu sporazuma sa SAD-om
Spor oko plaćanja za elektranu otkriva nelagodu Tokija oko upravljanja investicijama vrijednima 550 milijardi dolara.
Tehnološka i investicijska kompanija SoftBank trebala je zaraditi oko bilijun jena (5,5 milijarde eura) naknada na ključnom američko-japanskom projektu, no plan je zaustavljen nakon intervencije zabrinutih dužnosnika u Tokiju. Istodobno raste napetost oko provedbe investicijskog paketa vrijednog 550 milijardi dolara koji Japan realizira sa SAD-om i Donaldom Trumpom.
Naknada je trebala biti isplaćena kompaniji japanskog milijardera Masayoshija Sona za izgradnju i upravljanje plinskom elektranom vrijednom 33 milijarde dolara u Ohiju, prema više izvora upoznatih sa situacijom, piše Financial Times.
Elektrana je prvi konkretan rezultat trgovinskog sporazuma kojim je Japan dobio carinske olakšice od Washingtona u zamjenu za 550 milijardi dolara ulaganja u SAD. Son je od početka bio ključan u tom sporazumu, dijelom zbog bliskosti s Trumpom.
Konačna naknada SoftBanka smanjena je za više od 90 posto u odnosu na početni prijedlog, prema nekoliko izvora uključenih u pregovore. Tvrtka će isplate primati tijekom 15 do 20 godina ako postigne ciljani kapacitet od 9,2 gigavata.
A gdje sam tu ja?
Ideja o naknadi pojavila se jer SoftBank inače ne bi zaradio ništa kao developer projekta. Tvrtka nema vlasnički udio u elektrani, koja će biti u potpunosti financirana japanskim sredstvima i u vlasništvu je SAD-a i Japana u omjeru 50:50 putem posebnog pravnog subjekta osnovanog u sklopu sporazuma.
No spor oko visine naknade odražava napetu atmosferu u Tokiju, gdje dužnosnici strahuju kako Japan gubi utjecaj u odabiru projekata u okviru sporazuma i da je prisiljen podržavati kompanije koje nemaju dovoljno iskustva.
“Zašto bismo morali plaćati naknadu?”, rekao je jedan visoki dužnosnik u Tokiju. “Oni ne moraju uložiti svoj novac.”
Prema sporazumu, dobit od ulaganja dijelit će se u omjeru 50:50 između Japana i SAD-a dok Japan ne povrati svoja sredstva. Nakon toga, SAD će dobivati 90 posto dobiti.
Zabrinutost u Tokiju zbog načina korištenja japanskog novca dodatno je porasla uoči sastanka premijerke Sanae Takaichi, koji visoki dužnosnici opisuju kao presudan trenutak za novu japansku vladu.
Takaichi bi na sastanku trebala predstaviti drugi krug od najmanje tri investicije, uključujući preradu bakra, proizvodnju zaslona i nuklearni projekt s kompanijom Westinghouse.
Uvjeti sporazuma daju Trumpu konačnu riječ u donošenju odluka te obvezuju Japan da osigura financiranje projekta u roku od 45 radnih dana od njegove objave. To znači da je rok za elektranu počeo teći prošlog mjeseca.
Žele natječaj, a ne direktan dogovor
Japanski dužnosnici i dalje se zalažu da se upravljanje elektranom dodijeli putem natječaja, s obzirom na ograničeno iskustvo SoftBanka u tom sektoru, navode izvori upoznati s pregovorima.
Sonova mogućnost izravne komunikacije s Trumpom u japanskoj vladi se smatra velikom prednošću, ali i potencijalnim rizikom.
Son je prvotno predložio ideju zajedničkog američko-japanskog suverenog fonda ministru trgovine Howardu Lutnicku, prije stvaranja investicijskog fonda od 550 milijardi dolara, te ostaje jedan od rijetkih u Japanu koji može predložiti projekte dovoljno velike da ga iskoriste.
SoftBank je već naručio opremu za početak izgradnje elektrane u Portsmouthu u Ohiju, uključujući ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za oko 170 turbina od kompanije GE Vernova.
Kao developer, SoftBank planira prodavati električnu energiju podatkovnim centrima kojima će također upravljati, navode upućeni izvori. Ti centri će opsluživati klijente poput OpenAI-ja, u kojem japanska grupa ima značajan vlasnički udio.
Japansko financiranje dolazi od Japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC) i komercijalnih banaka. Nexi, japanska agencija za osiguranje izvoza, jamčit će 90 posto ili više komercijalnog dijela financiranja.
