Komentar Zvonimira Šibalića: Od predaha do rekorda – kamo ide globalno tržište plina?
Nakon nekoliko godina trubulencija ovu godinu obilježava stabilnost na tržištu plina. Sljedeća godina trebala bi biti prekretnica u podizanju globalnih LNG kapaciteta, jer na tržište ulaze novi projekti. Međunarodna agencija za energiju (IEA) vidi tri moguća scenarija u 2026. godini.
Ova godina napokon je donijela stabilnost na tržištu plina. Konačno, jer ako se osvrnemo na proteklih nekoliko godina, tržište prirodnog plina prošlo je kroz nevjerojatne turbulencije. Ostvarili su se scenariji koje nitko nije mogao predvidjeti. Cijene su znale divljati iz dana u dan, a opskrbni lanci napinjali su se do krajnjih granica.
No, iza mirnijih linija na grafikonima i dalje se krije složen i nepredvidiv svijet energetike.
Europa potvrđuje ulogu plina kao oslonca
U prva tri kvartala potražnja je globalno rasla – ali neusporedivo skromnije nego godinu prije. Tek oko jedan posto. Na papiru, to i nije brojka kojom bi se itko pohvalio. Ali, ako znamo koliko je volatilno bilo prethodno razdoblje, onda je i ovaj skromni rast jasan znak da se tržište polako pribralo.
Za ovaj tekst zanimljivo je analizirati „uzroke“ rasta, odnosno globalnu dinamiku prodaje. Najveći doprinos došao je iz Europe i Sjeverne Amerike, dok su Azija i njeni veliki igrači, Kina i Indija, zabilježili znatan pad.
Europska industrijska aktivnost i dalje je slaba, odnosno slabija u odnosu na pretkrizna vremena – no, unatoč tome – potražnja za plinom je na Starom kontinentu povećana. Razlog je vrlo praktičan – kad vjetar oslabi i kad kiše izostanu, plinske elektrane su te koje drže energetski sustav stabilnim. Činjenica koja se iznova pokazuje točnom.
Uz to, prethodne sezone grijanja su se skladišta u Europi u prosjeku ipak nešto više ispraznila, što je – uz dolazak manje plina kontinentalnim putem – dovelo do toga da je uvoz LNG-a skočio za čak 25 posto. Na rekordnih 92 milijarde kubika.
Cijene su pritom pokazale tipičan volatilan obrazac – kratki skok početkom godine zbog straha od eskalacije sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca kojim prolazi 20 posto globalne trgovine LNG-jem – a zatim brzi povratak na razine s kraja 2024. godine.
Jednostavno, unatoč stabilizaciji opskrbnih lanaca, cijene plina i dalje dišu u skladu s geopolitičkim pulsiranjem
Azija usporila, ali neće stati
S druge strane, Kina je iznenadila padom potrošnje. Iako gospodarstvo pokazuje znakove oporavka, visoke cijene LNG-a i vlastita proizvodnja iz nekonvencionalnih izvora smanjile su potrebu za uvozom. Samo u prvoj polovici godine LNG uvoz pao je za više od 20 posto. Indija je slijedila s manjim padom, osobito zbog stanja u industriji i rafinerijama.
No, svi analitičari predviđaju kako je Azija samo privremeno usporila. U nadolazećim godinama sigurno (p)ostaje motor globalne potražnje.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojim analizama već ističe kako će Azija već iduće godine ponovno povući tržište prema gore, osobito kad se normaliziraju cijene i prorade novi izvozni LNG kapaciteti.
Novi kapaciteti, rastuća potražnja = globalni rekord potrošnje
Sljedeća godina trebala bi biti prekretnica u podizanju globalnih LNG kapaciteta. Na tržište ulaze novi projekti – američki Plaquemines i Corpus Christi Stage 3, LNG Canada te katarski North Field East. IEA procjenjuje da će kapaciteti rasti za čak sedam posto – što je najveći skok od 2019. godine.
Kad se sve stavi u perspektivu, jasno je kako će 2026. biti godina rekorda u globalnoj potrošnji plina. Dobar dio analitičara to i javno najavljuje.
Za Europu to znači i izazov. Industrija je još uvijek pritisnuta visokim troškovima, a sjena američkih carina – unatoč zadnjim dogovorima – i dalje visi nad odlukama investitora. Naime, energenti se zasad drže po strani u globalnim raspravama oko carina, ali sama nesigurnost oko trgovinskih pravila značajno utječe na investicijske planove i – posljedično – na potrošnju plina.
U godini rekordne globalne potrošnje, europska potražnja bi mogla pasti za otprilike dva posto.
Rizici u opskrbnim lancima ostaju
Brojni analitičari naglašavaju da tržište plina više nije toliko osjetljivo na kratkoročne šokove kao prije par godina, ali i da globalni rizici i dalje ostaju. Panamski kanal se normalizirao, ali Crveno more ostaje osjetljivo područje. Svaka preusmjerena pošiljka LNG-a oko Rta Dobre nade znači dulji put i više troškova.
Cijene osiguranja brodova i dalje idu gore, kad se na to nadoveže i potpuna nesigurnost oko carinskih barijera, jasno je da je upravljanje rizikom podjednako važno kao i cijene. Posebno u kontekstu američke politike, gdje i sama najava novih carina potpuno mijenja raspoloženje tržišta. Indikativno je da pojedini azijski kupci već sada potpisuju dugoročne ugovore s američkim izvoznicima kako bi se zaštitili od budućih poremećaja.
Pogled unaprijed – tri moguća puta
Kako će izgledati 2026.? IEA vidi tri moguća scenarija. Stabilni – u kojem potražnja raste umjereno i cijene ostaju pod kontrolom. Ubrzani tok – gdje snažniji oporavak gospodarstva i hladnija zima podižu i potražnju i cijene. Te scenarij hlađenja – u kojem kombinacija blagih sezona i ubrzane energetske tranzicije vodi stagnaciji ili padu cijena plina.
Moje je iskustvo da tržište rijetko ide isključivo jednim putem. Najčešće kombinira elemente svih scenarija, ponekad čak i u istoj godini pogotovo jer tržište ne određuje samo klasični tržišni čimbenici ponude i potražnje, već regulatorni okviri – primjer ovogodišnje izmjene EU regulative oko skladišta – te iznenadne političke odluke.
Zaključak – fleksibilnost kao ključ
Za sve koji rade u energetici, izazov je jasan – prepoznati promjene na vrijeme i prilagoditi se.
LNG je na tržište plina doveo nevjerojatnu fleksibilnost, ali to samo po sebi malo toga znači. Ključ ostaje u tome kako se ona koristi. Diversifikacija izvora, brza reakcija na regulatorne promjene i razumijevanje odnosa između Azije i Europe bit će presudni. Pogotovo se to odnosi na tromjesečje 2026. kad bi oči svima trebale biti širom otvorene. Odluke donesene tad oblikovat će cijene i trgovinske tokove plina za nekoliko idućih godina.
Zvonimir Šibalić član je Uprave Prvog plinarskog društva (PPD)
