Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?
Sve manje mladih zaposlenika teži menadžerskim pozicijama, a ako tvrtke ne uspiju razviti nove vođe, moglo bi im biti sve teže održati organizacijsku učinkovitost.
Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.
Ovaj trend postaje sve veći izazov za tvrtke, od kojih se mnoge već bore s razvojem sljedeće generacije lidera.
“Prema globalnim istraživanjima, samo oko 6% generacije Z želi preuzeti više rukovodeće uloge i postati šefovima, što je prije svega uzrokovano rastućim odgovornostima koje dolaze s poslom. Za organizacije i njihove strukture to je vrlo velik problem“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor tvrtke Enpulse i stručnjak za angažman na radnom mjestu.
Posljednjih godina broj zaposlenika koji odgovaraju jednom menadžeru značajno se povećao, a prosječna veličina tima udvostručila se s oko šest na dvanaest ljudi.
To stavlja menadžere pod sve veći pritisak. S jedne strane, odgovoraraju upravnim odborima i višim rukovoditeljima za ispunjavanje poslovnih ciljeva. S druge strane, od njih se očekuje da podrže razvoj, motivaciju i dobrobit sve većih timova.
“Generacija Z pažljivo je odvagnula što znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života u odnosu na žrtve potrebne da bi se postalo šefom. Mladi ljudi jasno vide teret koji dolazi s upravljanjem. Menadžer je odgovoran i svojim nadređenima i za sve veće timove kojima je potrebna stalna podrška“, rekao je Szklarski.
Problem koji bi mogao posebno teško pogoditi Europu
Pad interesa za menadžerske uloge nije samo problem pojedinačnih tvrtki, već je to globalni trend koji bi se mogao pokazati posebno izazovnim za Europu, gdje demografske promjene već smanjuju radnu snagu.
“Sve će manje ljudi raditi, posebno u Europi. Ako ne osposobimo novu generaciju menadžera i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, suočit ćemo se s rastućim izazovima u održavanju organizacijske učinkovitosti“, upozorio je stručnjak.
Iako umjetna inteligencija sve dublje prodire u poslovni svijet i automatizira mnoge procese, Szklarski vjeruje da neće riješiti problem nedostatka menadžera.
Stručnjak tvrdi da ostaje nejasno bi li umjetna inteligencija mogla učinkovito ispuniti ulogu menadžera.
Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti, uključujući empatiju, izgradnju odnosa, motiviranje zaposlenika i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudsku stranu organizacije.
