Zašto Estonija vjeruje umjetnoj inteligenciji više nego ostatak Europe – i stavlja je u središte nastave
Estonska vlada u partnerstvu s OpenAI-jem pokreće jedan od najambicioznijih europskih projekata umjetne inteligencije u obrazovanju.
Estonija vjeruje da budućnost obrazovanja neće biti izgrađena izbacivanjem umjetne inteligencije iz učionica, nego njezinim stavljanjem u samo središte nastave. Umjesto pokušaja da spriječe učenike u korištenju umjetne inteligencije, škole bi ih, smatra estonska ministrica obrazovanja i istraživanja Kristina Kallas, trebale naučiti kako koristiti generativni AI u svoju obrazovnu korist.
“Ako umjetnu inteligenciju regulacijom izbacite iz škola, riskirate ozbiljan kognitivni pad jer će je učenici ionako koristiti”, rekla je Kallas za Politico.
Ta filozofija stoji iza jednog od najambicioznijih europskih nacionalnih eksperimenata u obrazovanju uz pomoć umjetne inteligencije: partnerstva između Tallinna i OpenAI-ja, kompanije Sama Altmana, kojim će prilagođena obrazovna AI platforma biti uvedena u sve estonske srednje škole.
Estonija je među najspremnijim državama za prihvaćanje umjetne inteligencije. Prema podacima Eurostata, čak 23,4 posto estonskih tvrtki koristilo je AI tijekom 2025. godine, što je iznad europskog prosjeka od 20 posto. Tallinn je već poznat kao tehnološko središte; ondje je nastao nekadašnji telekomunikacijski div Skype, a danas su tamo smještene uspješne tehnološke kompanije poput aplikacije za mobilnost i dostavu Bolt te servisa za digitalnu verifikaciju identiteta Veriff.
Oko polovice od ukupno 20.000 estonskih srednjoškolaca već koristi novu AI platformu, a ostatak bi joj se trebao pridružiti tijekom ljeta. Strukovne škole uključit će se tijekom sljedeće školske godine.
Program predstavlja značajan zaokret u odnosu na pristup koji prevladava u ostatku Europe, gdje se umjetnoj inteligenciji u obrazovanju uglavnom pristupa oprezno, a fokus je često na otkrivanju varanja uz pomoć AI-ja.
“To je pogrešna borba”, smatra Kallas, koja predaje i na Sveučilištu u Tartuu. Nakon što je primijetila da studenti tradicionalne zadatke prepuštaju generativnoj umjetnoj inteligenciji, prilagodila je vlastite metode poučavanja kako bi tehnologiju integrirala u nastavu.
“Pravo pitanje nije kako zadržati AI izvan učionice, nego kako ga uključiti u proces učenja tako da ubrzava i potiče kognitivni razvoj, umjesto da zamjenjuje razmišljanje”, rekla je.
Umjetnu inteligenciju uspoređuje s kalkulatorom, tehnologijom koja je u početku izazivala strah, a danas je prihvaćen alat u nastavi. No upozorava da njezina vrijednost ovisi o tome kako i kada se koristi.
Ističe i da se AI ne bi smio uvoditi prerano. Djeca najprije moraju razviti temeljno znanje, pismenost, matematičke vještine i socijalno-emocionalne sposobnosti prije nego što umjetna inteligencija postane koristan alat.
Slični sporazumi sa Slovačkom i Grčkom
“Ako nemate osnovnu strukturu znanja, ne možete razviti kritičko razmišljanje. Morate znati kada je počeo Drugi svjetski rat,1939. godine, jer neke stvari jednostavno morate znati napamet”, rekla je.
Ministri obrazovanja 27 država članica EU-a trebali bi u utorak usvojiti zajedničko stajalište o korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju, uz poziv na “etičan, siguran i čovjeku usmjeren pristup AI-ju u obrazovanju”, koji uključuje razvoj digitalnih vještina i AI pismenosti.
Estonska inicijativa istodobno služi i kao istraživački projekt o tome kako umjetna inteligencija utječe na proces učenja.
Prema sporazumu s OpenAI-jem, podaci učenika uneseni u obrazovnu platformu ostat će pod kontrolom Estonije i neće se koristiti za treniranje širih modela kompanije. Istraživači će analizirati anonimizirane obrasce korištenja kako bi proučili na koji način učenici koriste AI – što pitaju, koliko dugo komuniciraju s njim i služi li im za dublje rasprave ili samo površinsko provjeravanje činjenica. Rezultati će biti objavljeni u sklopu znanstvene studije.
Za OpenAI, dogovor s Estonijom dio je šire strategije sklapanja partnerstava s vladama radi širenja umjetne inteligencije u školama. Slične sporazume kompanija je već postigla s Grčkom i Slovačkom.
Zabrane su pogrešan put
Sve se događa u trenutku kada Europa raspravlja o ograničavanju vremena koje maloljetnici provode pred ekranima, no Kallas smatra da se rasprava vodi oko pogrešnog pitanja.
“Nije problem količina vremena pred ekranom, nego svrha i pedagoška strategija koja stoji iza toga”, rekla je.
Dodaje da su raniji pokušaji digitalizacije često propadali jer su škole samo prebacivale udžbenike i radne listove na tablete bez promjene načina poučavanja. Ona zagovara kombinirani model u kojem učenici i dalje koriste rukopis i bilješke za razvoj memorije, dok se digitalni alati koriste za testiranje, povratne informacije i vođeno učenje uz pomoć umjetne inteligencije.
Druge europske vlade pomno prate estonski model. Kallas kaže da ministri obrazovanja diljem Europe pokazuju velik interes, posebno u trenutku kada mnoge države idu u suprotnom smjeru ograničavajući pametne telefone u školama ili raspravljajući o strožim pravilima za društvene mreže.
