Zašto eurozoni treba digitalni euro?

Iako neće globalno konkurirati dolaru, mogao bi ojačati financijsku autonomiju Europe.

Gotovina još ne nestaje, ali brzo gubi tlo pod nogama. Diljem eurozone sve više ljudi plaća karticama, pametnim telefonima i aplikacijama, dok fizički novac igra sve manju ulogu u svakodnevnom životu.

Za Europsku središnju banku (ESB), ovaj digitalni prelazak postavlja ozbiljno pitanje: kako očuvati ulogu javnog novca u svijetu koji postaje bezgotovinski? “Digitalni euro središnje banke osmišljena je da funkcionira poput gotovine, ali u digitalnom obliku”, istaknuli su, prenosi Euronews.

“Glavni razlog izdavanja digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu“, rekao je Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ESB-a, u govoru u srpnju.

“Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine”, dodao je.

Većina digitalnih plaćanja danas uključuje privatne tvrtke. Kartice su jednostavne za korištenje, ali su dio komercijalnog sustava. Svaki put kada plaćate, transakcija prolazi kroz privatne mreže koje prate vaše podatke, naplaćuju naknade trgovcima i mogu isključiti ljude koji nemaju bankovne usluge.

“Ono što je posebno zabrinjavajuće u Europi jest to što se praznina koju je ostavila smanjena upotreba gotovine popunjava neeuropskim rješenjima za plaćanje“, rekao je Cipollone.

Za razliku od kartica ili aplikacija povezanih s privatnim bankama, digitalni euro bi jamčio potpunu privatnost za izvanmrežna plaćanja i visok stupanj privatnosti za online transakcije.

Digitalni euro bio bi javna infrastruktura – besplatna za korištenje, široko prihvaćena i neutralna.

Zašto građanima treba digitalni oblik gotovine?

Cipollone ukazuje na to da bez digitalnog eura ESB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama.

Između 2019. i 2024. godine udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone dramatično je pao – sa 68% na 40% u volumenu i sa 40% na samo 24% u vrijednosti.

“Nemogućnost korištenja fizičke gotovine u online transakcijama ili za digitalna plaćanja na prodajnom mjestu lišava nas ključne opcije plaćanja“, rekao je.

“To smanjuje otpornost, konkurenciju, suverenitet i, u konačnici, slobodu potrošača da odaberu način plaćanja.“

Upozorio je da će se, ako ESB ne izda digitalni euro, povećati ovisnost o privatnim i često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja. Ipak, postoji još veći rizik, a on ima veze s monetarnim suverenitetom.

Kako digitalna plaćanja rastu, a gotovina nestaje, sve veći dio europske financijske infrastrukture kontroliraju privatne tvrtke i strane platforme. Suvereni novac ne ovisi ni o jednoj privatnoj instituciji.

Bez javne digitalne opcije plaćanja, ESB se boji gubitka kontrole nad protokom novca kroz gospodarstvo.

Digitalni euro bi osigurao da novac središnje banke ostane relevantan, ne samo u teoriji već i u svakodnevnom životu – bilo da kupujete online, plaćate prijatelju ili kupujete namirnice.

Europljani često plaćaju gotovinom

Europljani već dugo imaju pravo koristiti novac središnje banke diljem bloka, ali ako se to pravo ne može digitalno ostvariti, posebno kako se smanjuje upotreba fizičke gotovine, taj stup počinje pucati.

Ekonomist Filippo Taddei iz Goldman Sachsa ponovio je ovu zabrinutost u bilješci objavljenoj prošli tjedan.

Mnoga mala poduzeća i potrošači još uvijek preferiraju gotovinu, a u nekim zemljama takav način plaćanja raste.

Prema Goldman Sachsu, gotovo 30% malih i srednjih poduzeća u eurozoni preferira gotovinu kao oblik plaćanja – ali ta se brojka penje na preko 50% u Austriji i gotovo 40% u Italiji.

“Ako EU ne stvori standardiziranu platformu koja koristi digitalni euro, riskiramo dominaciju privatnog novca i stranih sustava, što bi novac središnje banke učinilo manje relevantnim”, rekao je Taddei.

Digitalni euro mogao bi pomoći u uspostavljanju otvorenih standarda za trgovce i pružatelje usluga plaćanja, jačajući sposobnost trgovaca da pregovaraju o naknadama i potičući veću konkurenciju i inovacije diljem Europe.

Kako bi funkcionirao digitalni euro?

Digitalni euro bi funkcionirao čak i bez internetske veze – nudeći sigurnu metodu plaćanja u hitnim slučajevima, poput prirodnih katastrofa ili nestanka struje.

Prema projektu digitalnog eura ESB-a, korisnici bi valuti pristupali putem digitalnog novčanika, koji bi vjerojatno osigurala njihova banka ili javno tijelo.

Sredstva bi se mogla uplatiti s bankovnog računa ili fizičkom gotovinom, a primjenjivala bi se ograničenja držanja kako bi se spriječili veliki prijenosi s bankovnih depozita. Važno je napomenuti da bi digitalni euro štitio privatnost korisnika – ESB ne bi mogao pratiti kupnje ili osobne podatke.

Jedan digitalni euro uvijek bi bio jednak jednom euru u gotovini, nudeći javnu, sigurnu alternativu komercijalnim digitalnim plaćanjima.

Kada će biti izdan?

ESB je još uvijek u fazi pripreme koja traje do listopada 2025. Nakon toga, Upravno vijeće će odlučiti hoće li nastaviti dalje, ali tek nakon što zakonodavni proces bude završen.

Nadamo se da ćemo sve političke i pravne odluke donijeti vrlo rano sljedeće godine“, rekao je Cipollone u svibnju.

Čak i ako bude odobreno, uvođenje će potrajati. ESB očekuje da će razvojna faza trajati između dvije i tri godine, a digitalni euro mogao bi biti izdan između 2027. i 2029. godine.

Predsjednik Deutsche Bundesbanke Joachim Nagel sugerirao je da je 2028. ili 2029. vjerojatnija godina.

Vodila se velika rasprava o tome mogu li digitalne valute – bilo da ih izdaju središnje banke ili su privatne – zamijeniti dolar.

No ESB je bio jasan: digitalni euro nije geopolitika niti izazov postojećem globalnom financijskom poretku. “To je alat za maloprodajna plaćanja“, rekao je Cipollone. “Namijenjen je Europljanima, a ne vlasnicima međunarodnih rezervi.“

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), euro je činio 20,06% alociranih globalnih rezervi u prvom tromjesečju 2025. – što je porast u odnosu na 19,6% godinu ranije, ali i dalje daleko ispod dominantnog udjela američkog dolara od 53%.

Cilj digitalnog eura je omogućiti Europljanima kontinuirani pristup javnom novcu u digitalnom svijetu, zaštititi privatnost, podržati financijsku uključenost i osigurati budućnost jedinstvene valute.

U svijetu u kojem tehnološki divovi i strane platforme oblikuju način na koji plaćamo, ESB želi osigurati da Europa i dalje ima izbor.