Lidija Brković: Globalne promjene i krize zahtijevaju bržu dostupnost i detaljnije podatke
Statistika se u Hrvatskoj sustavno obrađuje točno 150 godina. To je poslužilo kao povod za intervju s ravnateljicom Državnog zavoda za statistiku Lidijom Brković. Za Forbes Hrvatska otkrila je što se sve promijenilo ulaskom u EU, te koji su prioriteti i planovi Zavoda.
Što biste istaknuli kao neke zanimljivosti iz povijesti Zavoda?
Državni zavod za statistiku ove godine obilježava 150 godina od osnutka Zemaljskoga statističkog ureda, čime je počelo sustavno prikupljanje i obrada statističkih podataka u Hrvatskoj. Tijekom stoljeća i pol mijenjali su se formati objavljivanja, metodologije i tehnologije – od prvih publikacija do digitalizacije i usklađivanja s europskim standardima, ali misija je ostala ista: pružiti pravodobne, kvalitetne i pouzdane statističke podatke koji su nužni za oblikovanje javnih politika, provedbu znanstvenih istraživanja te za donošenje poslovnih odluka.
Zanimljivo je da je prvi službeni popis stanovništva na hrvatskom teritoriju proveden još davne 1857., dok se u Dubrovačkoj Republici spominje popis iz 1357. proveden za vojne potrebe. Prvi ravnatelj Zemaljskoga statističkog ureda bio je Milovan Zoričić, statističar poznat po predanosti radu i primjeni statistike za analizu stanja u društvu u različitim područjima, a 1876. objavljen je prvi Statistički ljetopis na čak 613 stranica.
Poseban iskorak potkraj 2003. predstavljala je izrada prve Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske. Uloga strategija jest da usmjerava rad statističkog sustava te istodobno informira građane o njegovoj ulozi te doprinosu društvu i gospodarstvu.
Također, Zavod je u povodu ove obljetnice pripremio izložbu Što rade Horvatovi?, koja je tijekom rujna održana na otvorenome u Parku Zrinjevac, a dostupna je i online na našim internetskim stranicama. Kreativnom pričom o jednoj obitelji prikazali smo kako se Hrvatska mijenjala tijekom desetljeća. Namjeravali smo približiti važnost službene statistike široj javnosti te pokazati da statistika nije samo niz tablica i brojeva, nego i da iza podataka stoje priče o ljudima, društvu i promjenama.
Ulazak u EU donio nova istraživanja
Je li rad Zavoda složeniji nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju? Je li u tom trenutku bilo potrebe za usklađivanjem metodologija i jesu li postojali drugi izazovi?
Na pitanje o složenosti rada Zavoda u odnosu na razdoblje prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji važno je istaknuti nekoliko važnih činjenica. Proces usklađivanja zakonodavnoga i pravnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije za područje statistike pokrenut je u lipnju 2007. Zahvaljujući sustavnom radu i uspješnoj suradnji s Eurostatom, Statističkim uredom Europske unije, poglavlje statistike ocijenjeno je kao potpuno usklađeno.
Ulaskom u Europsku uniju Zavod je postao punopravni član Europskoga statističkog sustava te je svojim aktivnim radom u mnogim stručnim radnim skupinama utjecao na daljnji razvoj postojećih ili izradu novih metodologija. To je podrazumijevalo i uvođenje novih statističkih istraživanja poput Intrastata, jednoga od najopsežnijih istraživanja u Europskoj uniji koje se od 2013. provodi radi usporedbe robne razmjene između država članica Europske unije. Osim toga, sudjelovanje u stručnim radnim skupinama omogućuje razmjenu iskustava i primjenu inovativnih rješenja u svakodnevnom radu.
Okolnosti su se u međuvremenu u velikoj mjeri promijenile – živimo u vremenu intenzivnoga digitalnog razvoja na nacionalnoj i europskoj razini, što donosi nove izazove, ali i prilike. Digitalizacija procesa provedbe statističkih istraživanja postala je imperativ, a razvoj nacionalne administrativno-podatkovne infrastrukture omogućuje bržu i učinkovitiju obradu podataka. Sve veći zahtjevi korisnika za podacima, koji trebaju biti dostupni brže i detaljnije, zahtijevaju uvođenje novih tehnologija, automatizaciju procesa te integraciju alternativnih izvora podataka, poput administrativnih registara i korištenje velikih podataka.
Osim tehnoloških izazova, Zavod se suočava i s potrebom jačanja partnerstva s vanjskim dionicima, znanstvenom zajednicom i gospodarstvom, kako bi statistika ostala relevantna, korisna i prepoznata kao temelj za donošenje odluka na svim razinama. Pritom je važno očuvati vjerodostojnost i posvećenost kvaliteti, što podrazumijeva stalno unaprjeđenje stručnih kompetencija, praćenje novih trendova i transparentnost u radu.
Sve navedene aktivnosti pokazuju koliko je posao složen, ali i koliko je važno da Hrvatska ima snažnu i usklađenu statistiku koja ravnopravno sudjeluje u Europskome statističkom sustavu. Potrebno je naglasiti da je 2023. uspješno završena stručna ocjena usklađenosti statističkog sustava Republike Hrvatske s Kodeksom prakse europske statistike. Izvješćem o stručnoj ocjeni potvrđeno je da je hrvatski statistički sustav usklađen s navedenim Kodeksom. Također, tijekom 2024. Odbor za statistiku i statističku politiku OECD-a pozitivno je ocijenio hrvatski statistički sustav te odlučio o punopravnom pristupanju Republike Hrvatske radu tog Odbora.
Web scrapingom do analize cijena
Što biste rekli – koliko Državni zavod za statistiku prati trendove zavoda drugih država? Čime ste zadovoljni, a gdje još ima prostora za poboljšanja?
Znatan dio razvoja europskih statistika koordinira Eurostat, no nacionalni statistički uredi drugih zemalja unutar Europskoga statističkog sustava važan su izvor teorijskoga i praktičnog znanja o, primjerice, primjeni novih izvora podataka, modernih alata za prikupljanje podataka itd. Zavod kontinuirano prati trendove drugih nacionalnih statističkih ureda i primjenjuje najbolje prakse, bilo razmjenom iskustava u okviru Europskoga statističkog sustava (ESS-a), suradnjom s Eurostatom, OECD-om i UN-om ili konkretnim projektima. Aktivno sudjelujemo u radnim skupinama i stručnim timovima te su samo tijekom 2024. naši stručnjaci sudjelovali u radu 72 radne skupine i 35 timova ESS-a. Usto, provodimo brojne europske projekte, financirane darovnicama, kojima se razvijaju nove metodologije i moderniziraju procesi.
Zadovoljni smo što idemo u korak s trendovima digitalne transformacije, od jačanja kibernetičke sigurnosti i prelaska na nove IT sustave do uvođenja novih izvora podataka kako bismo dodatno smanjili opterećenje izvještajnih jedinica, a u posljednje vrijeme razvijamo i eksperimentalne statistike povezivanjem postojećih baza podataka.
Naravno, uvijek ima prostora za unaprjeđenja. Globalne promjene i krize zahtijevaju bržu dostupnost i detaljnije podatke, često gotovo u stvarnom vremenu. To nam je izazov, ali i prilika da se služimo novim izvorima podataka, poput web scrapinga (automatsko prikupljanje podataka s web stranica, op.a.), kojim se već služimo u statistici cijena. Veliki potencijal donose i projekti poput uspostave nove diseminacijske baze i digitalizacije poslovnih procesa te korištenja privatnih izvora podataka u skladu s europskim regulativama.
Dakle, pratimo i dijelimo iskustva s drugim statističkim uredima, zadovoljni smo postignutim iskoracima, a istodobno daljnja modernizacija, digitalna transformacija i brži odgovori na potrebe korisnika ostaju naš stalni prioritet.
Hrvatska prva po broju noćenja na 1000 stanovnika
Statistika omogućuje da se uspoređujemo s drugima u različitim područjima. U kojim je područjima Hrvatska izvrsna, a u kojima smo pri dnu Europske unije?
U turizmu smo među apsolutnim liderima. Name, prema broju noćenja turista na tisuću stanovnika, što je jedan od ključnih pokazatelja intenziteta turizma, Hrvatska je u 2024. bila na prvome mjestu u EU te se ističe kao destinacija iznimno usmjerena na strane turiste, što nas pozicionira kao jednu od vodećih turističkih zemalja Europske unije. U prometu također imamo zapažene rezultate. Porast cestovnog prijevoza robe u 2024. u suprotnosti je s europskim trendom pada, a u našim zračnim lukama prisutne su dvostruko veće stope porasta prometa putnika od prosjeka EU-a u 2024. Dobri rezultati postoje i u području održivosti – udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije iznad je prosjeka EU-a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2023., dok su iste godine emisije ugljikova dioksida po glavi stanovnika bile među najnižima u EU. Slična je situacija i u poljoprivredi. Iako su, prema posljednjim raspoloživim podacima, poljoprivredna gospodarstva manja od prosjeka, po udjelu ekološke poljoprivrede približavamo se europskom prosjeku.
Na fiskalnom planu Hrvatska se ističe vrlo dobrim rezultatima. Omjer javnog duga u odnosu na BDP krajem 2024. iznosio je 57,6 posto, što je ispod mastriške granice od 60 posto i daleko niže od prosjeka EU-a (81%) i eurozone (87%). Uspjeli smo smanjiti i udio duga u 2024. u odnosu na godinu prije, što nas svrstava u odgovornije članice Europske unije. Deficit opće države u 2024. bio je -2,4% BDP-a, unutar dopuštenih tri posto i bolji od većine velikih ekonomija u eurozoni. Drugim riječima, Hrvatska je među fiskalno discipliniranijim članicama.
Što se tiče tržišta rada, Anketa o radnoj snazi pokazuje trend smanjivanja stope nezaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine koja je dosegla povijesno najnižu razinu od 4,7 posto u 2024. Radi usporedbe, prije deset godina iznosila je 16,6 posto. Istodobno pratimo kontinuirani porast stope zaposlenosti.
Također, stopa teške i materijalne deprivacije gotovo je najniža u Europi i u 2024. iznosila je 2,0 posto. Samo Slovenija ima nižu stopu, 1,8 posto, dok prosjek Europske unije iznosi 6,4 posto.
S druge strane, postoje i područja u kojima smo ispod prosjeka Europske unije. Na primjer, porast trgovine na malo u posljednjim mjesecima ispod je prosjeka EU-a. Inovacijska snaga također je manja. Naime, Hrvatska spada u skupinu umjerenih inovatora, s manjim udjelom inovativnih poduzeća u odnosu na europski prosjek.
Poseban izazov predstavlja inflacija. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu 2025. u prosjeku su na godišnjoj razini više za 4,6 posto, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a.
Statistika – strateški kompas za cijelo društvo
Koliko službene statistike utječu na politike i napredak u određenim područjima?
Službena statistika ima ključnu ulogu u pružanju pouzdanih i usporedivih podataka o društvenim i gospodarskim kretanjima. Ti podaci omogućuju temeljitu analizu relevantnih područja, postavljanje razvojnih i strateških ciljeva te, što je jednako važno, učinkovito praćenje provedbe javnih politika.
Podaci Državnog zavoda za statistiku važni su za mjerenje pokazatelja uspješnosti Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske, ali i brojnih sektorskih i resornih strategija. Osim toga, poduzeća ih koriste za detaljniju analizu tržišta, unaprjeđenje vlastitog poslovanja te povećanje konkurentnosti.
Naš je osnovni zadatak osigurati redovitu i pravodobnu proizvodnju kvalitetnih statističkih podataka i učiniti ih dostupnima široj javnosti. U tom smislu sustavno ulažemo značajne resurse u kontinuirani razvoj poslovnih procesa i osiguranje kvalitete službene statistike. Posebno se ističe naše aktivno sudjelovanje u Europskome statističkom sustavu, koji se temelji na Kodeksu prakse europske statistike, zajedničkom okviru kvalitete za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike.
U konačnici, službena statistika omogućuje donošenje odluka temeljenih na činjenicama, a to je najbolji put prema razvoju i napretku.
Koje pokazatelje ili trendove smatrate najvažnijima za građane i gospodarstvo?
U vremenu brzih promjena razumijevanje ključnih gospodarskih pokazatelja postaje sve važnije – ne samo za stručnjake, nego i za svakog građanina. Iako brojevi mogu djelovati apstraktno, oni zapravo govore o tome kako živimo, radimo, ali i omogućuju donošenje odluka o budućnosti.
U području poslovnih statistika važni su kratkoročni pokazatelji poput indeksa industrijske proizvodnje, indeksa prometa u industriji, indeksa proizvođačkih cijena, prometa u uslužnim djelatnostima i trgovini na malo te indeksa obujma građevinskih radova. Riječ je o podacima koji prikazuju trendove u gospodarstvu te pomažu u planiranju poslovnih i investicijskih strategija.
Makroekonomski pokazatelji, poput BDP-a i indeksa potrošačkih cijena, služe kao strateški kompas za cijelo društvo. Donositeljima politika omogućuju praćenje razvoja gospodarstva neke zemlje, procjenu učinkovitosti fiskalnih i monetarnih mjera te usmjeravanje budućih odluka o gospodarskim poticajima, proračunskim deficitima i regulatornim mjerama. Investitorima pomažu u identifikaciji tržišnih trendova, informiranju investicijskih strategija i predviđanju kretanja cijena imovine, dok su za poduzeća ključni u procjeni tržišnih uvjeta, strateškom planiranju i raspodjeli resursa.
Ne smijemo zaboraviti zaposlenost, kretanje plaća, ali ni socijalne pokazatelje, koji izravno utječu na kvalitetu života. Tu su još i demografski pokazatelji koji pružaju osnovne informacije o strukturi, kretanjima i potrebama stanovništva te time značajno utječu na oblikovanje javnih politika, gospodarsko planiranje i društveni razvoj.
Na kraju napomenimo i to da sve važniji postaju i ekološki trendovi. Ulaganja u obnovljive izvore energije i održivost doprinose zaštiti okoliša i otvaranju novih gospodarskih mogućnosti. Praćenje ovih pokazatelja pomaže ne samo u razumijevanju trenutnog stanja, nego i u planiranju budućnosti i na razini države i u svakodnevnim odlukama građana.
Europski statističari dolaze u Split i Šibenik
Koji su trenutačni prioriteti Zavoda?
Trenutačni prioriteti Državnog zavoda za statistiku usmjereni su na daljnje unaprjeđenje kvalitete i dostupnost službene statistike. Naravno, naš je glavni prioritet pribavljanje visokokvalitetnih statističkih podataka, u skladu s Kalendarom objavljivanja i Programom publiciranja statističkih podataka. Naime, kvaliteta, vjerodostojnost i relevantnost statističkih podataka ključni su, što zahtijeva kontinuirano praćenje trendova, modernizaciju sustava i prilagodbu novim izazovima.
Digitalna transformacija jedan je od razvojnih prioriteta Zavoda, uključujući korištenje novih izvora podataka i naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Posebna pozornost posvećena je metodološkim unaprjeđenjima, što uključuje uvođenje novih administrativnih izvora podataka, modernizaciju statističkih istraživanja i jačanje transparentnosti prema korisnicima.
DZS aktivno sudjeluje i u međunarodnim projektima te će biti domaćin dviju važnih konferencija. Konferencija čelnika nacionalnih statističkih ureda (DGINS), koja okuplja čelnike statističkih ureda
EU-a, i glavna je platforma za raspravu o budućnosti Europskoga statističkog sustava održat će se krajem listopada u Splitu, dok će se 12. Europska konferencija o kvaliteti (Q2026), posvećena unaprjeđenju standarda i metodologija u službenoj statistici, održati u lipnju sljedeće godine u Šibeniku.
Što čeka DZS u skoroj budućnosti? Imate li neke ciljeve koje želite dosegnuti?
Naš je glavni cilj nastaviti transformaciju Državnog zavoda za statistiku u modernu i digitalno orijentiranu instituciju koja građanima, gospodarstvu i donositeljima odluka pruža pouzdane, kvalitetne i pravodobne podatke. Posebno smo usmjereni na daljnju digitalizaciju procesa prikupljanja i obrade podataka, širenje korištenja administrativnih izvora te jačanje suradnje s relevantnim dionicima. Također, želimo dodatno povećati vidljivost i razumljivost statističkih podataka kako bi bili što korisniji široj javnosti, jačajući time povjerenje u statistiku i potvrđujući ulogu Zavoda kao ključnog izvora statističkih podataka.
U potpunosti želimo iskoristiti mogućnost preuzimanja podataka od privatnih imatelja te čekamo uspostavu temeljnih registara, poput Središnjeg registra stanovništva i Registra zgrada, kako bismo osigurali maksimalno korištenje tih podataka i smanjili opterećenje izvještajnih jedinica. Usto, nastavljamo kontinuirano unaprjeđivati kanale i alate za diseminaciju statističkih podataka te jačati komunikaciju i odnose s korisnicima.
Državni zavod za statistiku aktivno radi na izgradnji prepoznatljivosti kao moderne institucije, usmjerene na privlačenje stručnjaka te jačanje suradnje s korisnicima. Digitalnom transformacijom, transparentnosti i inovativnim pristupom nastojimo pozicionirati Zavod kao poželjnog poslodavca i pouzdanog partnera u razvoju društva.
