Alkoholna pića najskuplja u nordijskim zemljama. Kako stoji Hrvatska?
Cijene alkohola uvelike se razlikuju diljem Europe, često zbog poreza koji se koristi za smanjenje štete povezane s alkoholom.
Prema Eurostatu, u prosjeku 1,50 eura na svakih 100 eura koje kućanstva potroše na robu i usluge u EU odlazi na alkoholna pića. Udio alkoholnih pića u potrošnji kućanstava ipak se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje.
Prosjek EU-a postavljen je na 100. Ako cijena košarice alkoholnih pića košta 100 eura na razini EU-a, indeks pokazuje koliko bi koštala u svakoj zemlji. Razina cijena iznad 100 znači da je zemlja skuplja od prosjeka EU. Rezultat ispod 100 znači da je jeftinija.
Od 2024. godine, alkohol je najskuplji na Islandu, u usporedbi s 36 europskih zemalja (članica EU, kandidatkinja i država EFTA-e). Na Islandu ljudi plaćaju 285 eura za pića koja u EU u prosjeku koštaju 100 eura. To je 185% iznad prosjeka EU, prenosi Euronews.
Na drugim mjestima na ljestvici, cijena ove košarice alkoholnih pića iznosi 226 eura u Norveškoj, 210 eura u Finskoj i 203 eura u Turskoj. To znači da alkoholna pića koštaju više nego dvostruko više od prosjeka EU. Irska je, sa 198 eura, također vrlo blizu toj razini.
Tri najskuplje zemlje po cijenama alkohola nalaze se u nordijskoj regiji. Druge dvije nordijske zemlje također su iznad prosjeka EU: Švedska (146 eura) i Danska (125 eura).
Hrvatska je iznad prosjeka EU sa 126 eura.
Najjeftiniji alkohol u Italiji, Njemačkoj i Austriji
Najjeftinije cijene alkohola zabilježene su u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Cijena alkoholnih pića od 100 eura u EU iznosi samo 84 eura u Italiji. To znači da su cijene alkoholnih pića 16% ispod prosjeka EU.
Cijene alkohola u Njemačkoj su 87 eura, a u Austriji 90 eura. U Španjolskoj ljudi plaćaju 91 euro za istu košaricu pića. Samo je Francuska iznad prosjeka sa 102 eura – a to je samo 2% više.
Prihod nije uključen u usporedbu cijena, što znači da rangiranje ne uzima u obzir plaće ili druge mjere osobnog dohotka.
“Postoji važna razlika između cijene alkohola i pristupačnosti alkohola“, rekao je profesor Colin Angus sa Sveučilišta u Sheffieldu za Euronews Business.
Zemlja s niskim cijenama alkohola, ali niskim raspoloživim dohotkom, i dalje može imati nisku pristupačnost, a može biti i suprotno.
“Porez je ključni faktor u stvaranju razlika u cijenama. Viši porezi na alkohol jedan su od najvažnijih pokretača viših cijena alkohola u nekim europskim zemljama, a posebno u onima u sjevernoj Europi“, dodao je Angus.
Napomenuo je da su u sjevernoeuropskim regijama poput Skandinavije, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva više porezne stope uglavnom odgovor na visoku razinu konzumacije alkohola i štetu povezanu s alkoholom.
“Većina mediteranskih zemalja danas ima puno niže razine konzumacije alkohola i štete od njega te sukladno tome manju potrebu za višim poreznim stopama kako bi se demotiviralo prekomjerno pijenje“, dodao je.
Dr. Jakob Manthey sa Sveučilišta u Hamburgu također je naglasio da su više stope trošarina na određena alkoholna pića ključni pokretač razlika u cijenama alkohola.
Na primjer, 2020. godine pet zemalja u europskoj regiji WHO-a s najvećim udjelom poreza na alkohol u maloprodajnoj cijeni piva bile su Finska, Turska, Norveška, Estonija i Island. Porezni udjeli kretali su se između 28% i 39%, a porezni udjeli su veći za žestoka pića (mogu biti 50% ili više). Međutim, u zemljama s niskim oporezivanjem porezni udio iznosi 10% ili manje.
Istaknuo je da povećanje poreza nije povezano samo sa smanjenjem potrošnje. “Povećanje poreza također povećava porezne prihode države“, dodao je.
Colin Angus je također objasnio da se čini da je još jedan važan čimbenik u određivanju stopa oporezivanja alkohola proizvodnja alkohola, barem za vino. Diljem Europe, zemlje koje proizvode vino u značajnim količinama gotovo isključivo nemaju ili imaju vrlo niske porezne stope na vino. S druge strane, zemlje koje ne proizvode vino imaju tendenciju oporezivanja vina većim iznosima.
