SAD otvorio istragu protiv predsjednika Feda, on tvrdi da je to Trumpov politički motiviran napad
Donald Trump već duže vrijeme vrši pritisak na Fed i njihovog čelnika Powella kako bi smanjivao kamatne stope. Protiv Powella je sada pokrenuta istraga zbog troškova obnove uredskih zgrada, a on tvrdi kako je motiv za tu istragu isključivo politički.
Tko prati izvještaje s Wall Streeta koje objavljuje Forbes Hrvatska, mogao je uočiti kako je Fed (regulatorno tijelo koje je američka verzija hrvatske Hanfe) često bio pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa radi smanjenja kamatnih stopa.
Federal funds rate koji Fed određuje je ciljna kamatna stopa po kojoj banke međusobno posuđuju novac preko noći. On se obračunava na kratkoročne pozajmice banaka, no direktno utječe na sve ostale kamate na tržištu s obzirom da banke visinu svojih kamata kreiraju dodajući maržu na federal funds rate. Promjena visine kamatnih stopa zbog toga snažno utječe na američko i svjetsko gospodarstvo.
Imenovao ga Trump, Biden mu produžio mandat
Iz izvještavanja je jasno i da Fedov čelnik Jerome Powell nije Trumpov miljenik iako ga je imenovao Trump u svom prvom mandatu, dok mu je mandat produžio Joe Biden. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u rujnu je istaknula kako bi Trumpova smjena Powella predstavljala opasnost za američko i svjetsko gospodarstvo.
The Economist navodi kako Powell do sada nije reagirao na Trumpove neopravdane kritike i legalne prijetnje do ovog vikenda kad je u video izjavi optužio ministarstvo pravosuđa da je uputilo sudske pozive Federalnim rezervama. Euronews pojašnjava kako se pozivi odnose na dugotrajni spor oko troškova obnove dviju uredskih zgrada Federalnih rezervi vrijedne 2,14 milijardi eura. Trump je taj projekt kritizirao kao pretjerano skup.
Powell je istaknuo da taj potez smatra otvoreno politički motiviranim napadom.
Trump: Ne znam ništa o istrazi
“Prijetnja kaznenim optužbama posljedica je činjenice da Federalne rezerve određuju kamatne stope na temelju naše najbolje procjene onoga što će služiti javnom interesu, a ne slijedeći preferencije predsjednika” – rekao je Powell. Dodao je kako prilikom rada za Fed kroz četiri administracije demokrata i republikanaca nikad nije bio izložen političkim pritiscima.
The Economist navodi kako je neobično da je Trump nakon Powellove izjave zanijekao da zna išta o istrazi. „Ne znam ništa o tome, ali on očito nije baš dobar na čelu Feda, a nije baš dobar ni u gradnji zgrada“ – rekao je za NBC News.
Trump je prošle godine tvrdio da Fed presporo snižava kamatne stope. U srpnju je sugerirao da bi kamate trebale biti tri postotna boda niže od razine od 4,25 do 4,5 posto na kojoj su tada bile (u međuvremenu su pale za 0,75 postotnih bodova). U novije vrijeme iznio je i naopak argument da bi rast burzovnih indeksa trebao značiti da kamatne stope trebaju padati. Čini se da se nada kako bi iznimno niske kamate potaknule rast cijena nekretnina, pojeftinile financiranje državnih deficita i ubrzale gospodarski rast.
Oštar Powellov odgovor na očitu eskalaciju s predsjednikove strane zasigurno će dodatno rasplamsati situaciju. Znakovito je da su financijska tržišta na vijest reagirala s nelagodom, ali zasad nisu kolabirala. Referentni indeks S&P 500, koji obuhvaća velike američke kompanije, pao je za oko 0,5 posto nakon otvaranja terminskog trgovanja u nedjelju. Obveznice se zasad nisu značajnije pomaknule, no plemeniti metali snažno su porasli: zlato za više od jedan posto, a srebro za gotovo četiri posto. Dolar je blago oslabio.
Kako će istraga djelovati na burze?
„Očekujemo da će dolar, obveznice i dionice u ponedjeljak pasti u trgovini nalik ‘sell-America’ scenariju, sličnom onome iz travnja prošle godine na vrhuncu carinskog šoka i ranijih prijetnji Powellovoj poziciji na čelu Feda“, napisao je u bilješci klijentima Krishna Guha, analitičar investicijske banke Evercore ISI.
„Zapanjeni smo ovim duboko uznemirujućim razvojem događaja koji je došao potpuno neočekivano, nakon razdoblja u kojem su se napetosti između Trumpa i Feda činile obuzdanima“, dodao je Guha.
Problem za predsjednika jest to što snažno američko gospodarstvo otežava opravdavanje velikih rezova kamatnih stopa. Jedino slabo mjesto koje bi moglo poduprijeti labaviju monetarnu politiku jest tržište rada, koje je pokazalo određene znakove kolebanja. No najnoviji podaci o zaposlenosti bili su prilično solidni, a nezaposlenost je i dalje niska u povijesnim okvirima. Inflacija, djelomično potaknuta carinama, i dalje se tvrdoglavo zadržava iznad ciljanih dva posto Federalnih rezervi.
U međuvremenu, ukupni rast BDP-a snažno ubrzava te je u trećem tromjesečju 2025. dosegnuo godišnju stopu od 4,3 posto. Jedna popularna procjena u stvarnom vremenu Atlantske podružnice Federalnih rezervi sugerira da bi ukupni rast u četvrtom tromjesečju mogao iznositi čak 5,1 posto, iako je ta brojka iskrivljena velikim oscilacijama neto izvoza uzrokovanima carinama koje je uveo Trump. Ipak, čak i procjena koja isključuje te pomake pokazuje da bi rast u četvrtom tromjesečju bio znatno iznad 2 posto, što se smatra zdravom dinamikom.
Podjele u Fedu
Powell je posljednjih mjeseci postupno snižavao kamatne stope, balansirajući između suprotstavljenih stavova guvernera Feda i predsjednika regionalnih banaka – jedni su tražili brže rezove, dok su drugi dovodili u pitanje treba li stope uopće snižavati. Dosljedna iznimka bio je Stephen Miran, jedini Trumpov imenovani član Feda u drugom mandatu, koji je u više navrata glasao za velike rezove od 0,5 postotnih bodova.
Takvo balansiranje ionako je trebalo postati još zahtjevnije 2026. godine. Većina prognostičara, uključujući i kreatore monetarne politike u Fedu, očekuje ponovno ubrzanje gospodarskog rasta 2026., kako porezna rasterećenja usvojena tijekom ljeta počnu imati učinak. „Vruće“ gospodarstvo dodatno bi otežalo opravdavanje nižih kamatnih stopa. Istodobno, novi sastav predsjednika regionalnih banaka koji ove godine stječu pravo glasa djeluje prilično jastrebovski i malo je vjerojatno da će poduprijeti veći broj novih rezova.
Tko će biti Trumpov poslušnik na čelu Feda?
Sljedeći sukob vodit će se oko toga tko će naslijediti Powella, kojem mandat istječe u svibnju. Očekuje se da će Trump u sljedećim tjednima objaviti svoj izbor. Kladionička tržišta sugeriraju tijesnu utrku između Kevina Hassetta, bliskog Trumpova savjetnika, i Kevina Warsha, bivšeg guvernera Feda kojeg je imenovao George W. Bush. Obojica, a osobito Hassett, vjerojatno bi se znatno više prilagođavali predsjednikovim željama nego što je to činio Powell. Prošlog mjeseca Trump je na Truth Socialu napisao da „svatko tko se sa mnom ne slaže nikada neće biti predsjednik Feda“. Sve se više čini da će samo iznimno popustljiv središnji bankar moći zadovoljiti predsjednika. Više informacija o favoritima za sljedećeg predsjednika Feda može se pronaći u ovom članku.
Trump je također pokušao smijeniti Lisu Cook, članicu vijeća guvernera Feda. To je bio presedan, no ona je pokrenula sudski postupak kako bi zadržala dužnost, a sudovi su presudili da može ostati na funkciji dok se postupak ne okonča. Vrhovni sud saslušat će argumente u tom slučaju 21. siječnja.
| Obnova zgrade Feda Na lipanjskom saslušanju Odbora za bankarstvo Senata, predsjednik odbora Tim Scott, republikanac iz Južne Karoline, rekao je da obnova zgrada Feda uključuje „krovne terase, prilagođene dizala koja se otvaraju u VIP blagovaonice, obloge od bijelog mramora, pa čak i privatnu umjetničku zbirku“. Powell je u svom svjedočenju osporio te tvrdnje, rekavši da „nema novog mramora… nema posebnih dizala“, te dodao da neki od spornih elemenata „nisu dio trenutačnog plana“. U srpnju je Russell Vought, direktor Ureda za upravljanje i proračun, u pismu Powellu naveo da njegovo svjedočenje o izmjenama građevinskih planova „otvara ozbiljna pitanja o usklađenosti projekta“ s prethodnim planovima koje je odobrila urbanistička komisija. Ipak, kasnije tog mjeseca Trump je posjetio gradilište te, stojeći uz Powella, pretjerao u procjeni troškova obnove. Kasnije istog dana, obraćajući se novinarima, Trump je umanjio zabrinutost oko obnove. Rekao je: „Moraju to dovršiti“, dodavši: „Uvijek ima onih koji pametuju naknadno. Ne želim biti jedan od njih. Želim im pomoći da to završe.“ Na pitanje predstavlja li to razlog za smjenu, Trump je rekao: „Ne želim to stavljati u tu kategoriju.“ |
