Trump želi ograničiti kamate na kreditne kartice. Hoće li građani uistinu profitirati od toga?
Dok Bijela kuća najavljuje olakšanje za mnoge obitelji, analitičari upozoravaju da bi mjera mogla imati nepredviđene posljedice za kreditno tržište — pa i za same potrošače.
Prijedlog ograničenja kamatnih stopa na kreditne kartice na razdoblje od jedne godine, koji podupire američki predsjednik Donald Trump, mogao bi nekim potrošačima smanjiti troškove zaduživanja, ali i ograničiti dostupnost kredita, izvršiti pritisak na profitabilnost banaka te promijeniti ekonomiku potrošačkog kreditiranja.
Trump je u petak pozvao na uvođenje ograničenja kamatnih stopa, ne iznoseći pritom detalje o tome kako bi se plan proveo. Analitičari s Wall Streeta ističu da bi takav potez zahtijevao zakonodavne promjene i da ima male izglede za dobivanje potrebne političke potpore, piše Reuters.
Veliki dugovi po karticama
Dug po kreditnim karticama, uz kamatne stope koje trenutačno u prosjeku iznose 19,65 posto, prema podacima tvrtke za financijske usluge potrošačima Bankrate, brzo se gomila, osobito kada korisnici plaćaju samo minimalne mjesečne iznose umjesto da u cijelosti podmiruju dug.
Ovaj oblik zaduživanja, poznat kao revolving kredit, može zadržati potrošače u dugovima godinama, jer se kamate kontinuirano obračunavaju, a iznos glavnice se sporo smanjuje.
Visokorizični dužnici, odnosno osobe s nižim primanjima i slabijom kreditnom poviješću, posebno su ranjivi na upadanje u nepovoljan kreditni ciklus, jer visoke kamatne stope, naknade i minimalne uplate usporavaju smanjenje duga.
Prema izvješću američke središnje banke, ukupni dug po kreditnim karticama u SAD-u porastao je na 1,23 bilijuna dolara na kraju trećeg tromjesečja, zaključno s 30. rujna. Neki potrošači s postojećim dugovima mogli bi kratkoročno osjetiti olakšanje zahvaljujući nižim kamatama.
Pad potrošnje i BDP-a
Smanjenje kreditiranja putem kreditnih kartica, kao posljedica ograničenja kamatnih stopa, opteretilo bi potrošnju, ključni pokretač američkog gospodarstva, iako bi niži troškovi kamata donijeli određeno olakšanje kućanstvima zarobljenima u revolving kreditnom ciklusu.
“Potrošače bi ograničavale kartičarske kuće, što bi dovelo do slabije maloprodaje i smanjene potrošnje u cijelom gospodarstvu, uz negativan učinak na BDP”, napisali su analitičari Jefferiesa.
Banke bi mogle smanjiti kreditiranje putem kreditnih kartica kako bi zaštitile profitne marže, jer ograničenje kamatnih stopa smanjuje iznos koji mogu naplatiti dužnicima koji kasne s plaćanjem. One se oslanjaju na dodatne prihode od kamata kako bi nadoknadile gubitke kada dio korisnika ne podmiruje dugove, što otežava profitabilno kreditiranje rizičnijih klijenata.
“Procjenjujemo da bi takva mjera, ako bi bila uvedena, poslovanje učinila neprofitabilnim, pri čemu bi visokorizični vlasnici kreditnih kartica bili najteže pogođene”, navodi se u bilješci Truist Securitiesa.
U zajedničkoj izjavi, udruženja bankarske industrije upozorila su da bi taj potez naštetio “milijunima američkih obitelji i vlasnika malih poduzeća”.
Utjecaj na banke i zajmodavce
Za banke i zajmodavce potrošačkih kredita, ograničenje kamatnih stopa značilo bi udar na jedan od njihovih najprofitabilnijih segmenata poslovanja. Kamatne stope na kreditne kartice mogu dosegnuti i do 30 posto, u usporedbi s prosječnom stopom nešto višom od šest posto na 30-godišnje stambene kredite s fiksnom kamatom, prema Bankrateu.
Analitičari upozoravaju da bi ograničenje moglo izbrisati milijarde dolara prihoda od kamata za banke i izdavatelje kartica, prisiljavajući zajmodavce da preispitaju opseg i cjenovnu politiku svojih kartičarskih poslova.
“Ako bi se ovo provelo, to bi predstavljalo ozbiljan pritisak na profitabilnost kartičarskog poslovanja i vjerojatno dovelo do znatnog pooštravanja kriterija odobravanja kredita, osobito za visokorizične dužnike”, poručili su analitičari Barclaysa.
Tko bi mogao profitirati
Pooštravanje kreditnih uvjeta u snažno reguliranom bankarskom sektoru moglo bi neke potrošače, osobito visokorizične dužnike, gurnuti prema uslugama “kupi sada, plati kasnije”, zalagaonicama pa čak i lihvarima.
“Ovo ograničenje kamatnih stopa ne bi riješilo temeljni problem i moglo bi potrošače usmjeriti prema još skupljim oblicima zaduživanja ako se ograničenje ne primijeni i na druge neosigurane potrošačke proizvode”, upozorili su analitičari J.P. Morgana.
Zaduživanje u manje reguliranim dijelovima kreditnog tržišta povećalo bi rizike za potrošače koji su već pod financijskim pritiskom.
Usluge “kupi sada, plati kasnije”, koje se u pravilu financiraju kroz naknade trgovcima, a ne naplatom kamata potrošačima, posljednjih su godina doživjele snažan rast popularnosti, osobito među mlađim korisnicima, te bi mogle profitirati ako banke ograniče kreditiranje putem kreditnih kartica.
