Zlato nikad skuplje, nakit sve lakši: Kako talijanski zlatari prilagođavaju dizajn

U talijanskim povijesnim središtima obrade zlata zlatari redizajniraju kolekcije, smanjujući udio plemenitog metala kako bi ublažili pritisak rekordnih cijena i ostali privlačni kupcima koji sve pomnije paze na potrošnju.
Cijene zlata dosegnule su u četvrtak rekordnu razinu, skočivši prema gotovo 5600 dolara po unci, više nego dvostruko u odnosu na prije godinu dana, jer su geopolitičke zabrinutosti i napetosti oko trgovine potaknule ulagače da se okrenu toj sigurnoj imovini. Taj rast stvara snažan pritisak na male obrtnike koji se, prema razgovorima s četvoricom neovisnih zlatara u glavnim talijanskim središtima izrade nakita, suočavaju sa sve većim zahtjevima klijenata, uključujući međunarodne brendove, da proizvode jeftinije komade – od prepoznatljivih kolekcija do vjenčanog prstenja, piše Reuters.
“Glavno pitanje koje u posljednjih nekoliko mjeseci stalno čujem jest mogu li proizvesti nešto lakše, a da pritom zadrži isti izgled”, rekao je Massimo Lucchetta, vlasnik Lucchette 1953, neovisnog zlatarskog obrta koji izrađuje nakit za robne kuće u Bassanu del Grappi, blizu Vicenze, vodećeg talijanskog središta obrade zlata na sjeveroistoku zemlje. Vicenza, poznata kao jedan od tri talijanska “grada zlata”, uz Arezzo u Toskani i Zlatnu dolinu Valenze u Pijemontu, dvaput godišnje domaćin je sajma Vicenzaoro, globalnog događaja za industriju nakita i satova.
“Manje para, više muzike”
U Arezzu su brojni proizvođači nakita pojačali upotrebu strojeva koji zadržavaju oblik komada, ali smanjuju količinu metala, rekla je Giordana Giordini, vlasnica neovisnog brenda nakita Giordini. Time se, primjerice, može zadržati ista veličina privjeska, ali mu se težina prepolovi. “Kupac i dalje kupuje istu ideju onoga što taj predmet jest”, poručila je iz radionice u Arezzu.
Giordini opskrbljuje veletrgovce i neke maloprodajne trgovine, pri čemu se devet od deset proizvoda izvozi na međunarodna tržišta.
Italija je 2024. godine činila 11,2 posto globalnog tržišta nakita vrijednog 130 milijardi dolara, prema nedavnom istraživanju banke Mediobanca. U Italiji djeluje više od 6800 tvrtki u sektoru zlata, srebra i nakita, koje zapošljavaju gotovo 34.000 ljudi, navodi se u studiji.

Cecile Cabanis, financijska direktorica luksuznog diva LVMH-a, izjavila je u utorak da je cijena zlata negativno utjecala na rezultate poslovanja njegova segmenta satova i nakita, koji uključuje luksuzne brendove poput Bulgarija i Tiffanyja.
To je slučaj iako je francuski konglomerat, koji ima svoje glavno pogone za obradu zlata u Valenzi, uveo mjere zaštite, uključujući korištenje financijskih derivata i pregovaranje unaprijed dogovorenih cijena budućih isporuka plemenitih metala, navodi se u godišnjem izvješću tvrtke.
Veći pritisak na manje radionice
Pritisak je, međutim, znatno veći na manje radionice, koje si ne mogu priuštiti takve zaštitne mehanizme zbog troškova i rizika trgovanja financijskim derivatima.
Nagle dnevne oscilacije cijena zlata i srebra izravno se odražavaju na maloprodajne cijene jer se troškovi sirovina izravno prebacuju na kupce, rekla je Giordini. Zlatna ogrlica koja je prije nekoliko mjeseci stajala 300 eura sada može koštati i 500 eura, dodala je.
Giordini je rekla da promjene cijene zlata mogu utjecati na troškove poslovanja tvrtki poput njezine u iznosima od nekoliko desetaka tisuća eura, budući da sirovine moraju plaćati unaprijed.
Zlatarica iz Valenze Alessia Crivelli, koja je ujedno i potpredsjednica strukovne udruge Confindustria Federorafi, rekla je da je jedna od opcija za proizvođače i povrat te ponovna upotreba metalnog otpada iz vlastite proizvodnje. No korištenje recikliranog ili ponovno prodanog zlata gotovo je nemoguće jer je teško certificirati njegovo podrijetlo.
Vjenčano prstenje u fokusu
Dok klijenti iz višeg cjenovnog razreda zlatni nakit često doživljavaju kao investiciju i spremni su prihvatiti više cijene, potreba da se zadovolje i manje imućni kupci potiče fokus na smanjenje težine nakita, rekao je još jedan proizvođač iz Valenze.
“Ako brendovi trebaju određenu cjenovnu poziciju, u fazi razvoja traže od nas da više pazimo na konačnu težinu proizvoda”, dodao je, zamolivši da ostane anoniman zbog povjerljivosti odnosa s klijentima.
Vjenčano prstenje, kod kojeg težina čini velik dio cijene, postaje posebno osjetljivo pitanje za parove: “Ako su prije trošili oko 600 eura, danas možda moraju izdvojiti više od 2000”, rekao je proizvođač.
Unatoč svemu, očekuje se da će potražnja za zlatnim nakitom nastaviti jer potrošači i dalje zlato doživljavaju kao čuvara vrijednosti.
“Na kraju, plaćaju zlato jer žele da to bude zlato”, zaključio je proizvođač.