Još osjećaju posljedice lanjske inflacije. Većina Europljana očekuje brži rast cijena hrane i u ovoj godini
Ankete pokazuju da većina Europljana i dalje očekuje porast cijena namirnica ove godine, unatoč očekivanjima ESB-a da će se rast cijena hrane usporiti.
Očekuje se da će inflacija cijena hrane u EU premašiti ukupnu inflaciju u 2025. Podaci Eurostata pokazuju porast cijena hrane i bezalkoholnih pića na 3,3%, u usporedbi s ukupnom stopom inflacije od 2,5%.
U eurozoni, Europska središnja banka predviđa da će se inflacija hrane smanjiti kako bude slabio utjecaj ranijih povećanja globalnih cijena prehrambenih roba i nepovoljnih ljetnih vremenskih uvjeta, prije nego što se stabilizira nešto iznad 2% do kraja 2026.
Unatoč tome, raspoloženje potrošača sugerira da su pritisci na cijene i dalje jaki.
ING Consumer Research otkriva da rastuće cijene hrane ostaju ključna briga za potrošače u EU u 2026. godini, a mnogi očekuju da će cijene namirnica nastaviti brzo rasti – posebno u zemljama u kojima hrana i bezalkoholna pića čine veliki udio potrošnje kućanstava, prenosi Euronews.
Što se očekuje vezano uz cijene hrane diljem Europe 2026. godine? Gdje potrošači očekuju daljnja povećanja? I kako se udio hrane u kućnim proračunima razlikuje diljem Europe?
Sveukupno, 58% ispitanika reklo je da očekuje da će cijena namirnica u njihovoj zemlji brže rasti u sljedećih 12 mjeseci.
Samo 14% ispitanika u šest zemalja nije se složilo. Ekonomist ING-a Thijs Geijer opisao je to kao znak da se cjenovni pritisci usporavaju – istovremeno upozoravajući da mnoga kućanstva još uvijek osjećaju posljedice nedavne inflacije hrane.
“To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju za još veću inflaciju“, rekao je Geijer. Dodao je da će potrošačima možda trebati dulje vrijeme za usporavanje inflacije prije nego što se njihova očekivanja promijene.
ING-ovo istraživanje obuhvatilo je šest europskih zemalja – Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumunjsku – s oko 1000 ispitanika u svakoj.
Osim Španjolske, zabrinutost zbog rasta cijena bila je veća u ostalim zemljama, u nekim slučajevima premašujući dvije od tri osobe. U Rumunjskoj 73% ispitanika očekuje brži rast cijena namirnica u sljedećih 12 mjeseci. Ta brojka iznosi 66% u Belgiji i 64% u Nizozemskoj.
U Njemačkoj više od polovice ispitanika (57%) očekuje brži rast cijena namirnica, dok je ta brojka u Poljskoj blizu polovice (49%).
Optimizam u Španjolskoj
Španjolsko gospodarstvo poraslo je za 2,8% u 2025., što je znatno iznad prosjeka eurozone od 1,5%. Niže cijene energije i ublažavanje inflacije pomogli su održati povjerenje potrošača i potaknuli potrošnju.
Podaci tvrtke Indeed također pokazuju da je Španjolska druga među pet najvećih europskih gospodarstava po broju otvorenih radnih mjesta, što je 54% iznad razine prije pandemije krajem 2025.
Projekcije OECD-a također smještaju Španjolsku na vrh među pet najvećih europskih gospodarstava, s očekivanim realnim rastom BDP-a od 2,2%, u usporedbi s 1,2% u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu.
OECD očekuje da će snažno stvaranje radnih mjesta i rast realnih plaća nastaviti podržavati privatnu potrošnju u Španjolskoj.
Potrošači su skeptični
Nadaju li se europski potrošači poboljšanju kupovne moći? Ne osobito.
U šest zemalja, 39% ispitanika ne očekuje da će se kupovna moć u 2026. povećati u usporedbi s ovom godinom, što je znatno više od 29% onih koji očekuju da će se kupovna moć povećati.
“Čak i uz uglavnom oporavljene realne plaće, potrošači su i dalje pesimistični u pogledu svoje kupovne moći uoči 2026. godine“, rekao je ekonomist ING-a Thijs Geijer.
Njemačka pokazuje najvišu razinu pesimizma, s više od polovice ispitanika (53%) koji se ne slažu s tvrdnjom, a odmah iza nje slijedi Belgija (50%).
Udio ispitanika koji izražavaju pesimizam niži je drugdje, iznosi 40% u Nizozemskoj, 36% u Poljskoj i 34% u Rumunjskoj.
Španjolska se ponovno ističe. Samo 18% ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći, dok se više od polovice (52%) slaže s tom tvrdnjom, ukazujući na optimističnije izglede.
Geijer je primijetio da su španjolski potrošači znatno optimističniji, što vjerojatno odražava relativno snažno poboljšanje realnih plaća u posljednjih nekoliko godina.
Inflacija hrane u odnosu na udio potrošnje kućanstava
Postoji pozitivna korelacija između prosječne godišnje inflacije hrane i bezalkoholnih pića i njihovog udjela u potrošnji kućanstava. Kako jedna raste, i druga ima tendenciju rasta. Odnos nije savršen, ali je prilično jak.
To znači da su neke zemlje jače pogođene, jer se suočavaju s većom inflacijom hrane, dok kućanstva također troše veći dio svojih proračuna na hranu.
Na primjer, u Rumunjskoj je inflacija hrane iznosila 6,8% u 2025., dok su kućanstva trošila 23,1% svog proračuna na hranu i piće. U Hrvatskoj je inflacija hrane u 2025. iznosila 5,3%, dok su kućanstva trošila (2024.) 17,6% svojeg proračuna na hranu i piće.
Ovaj obrazac se općenito primjećuje u nekoliko istočnoeuropskih i balkanskih zemalja.
