Kako bi rat s Iranom mogao utjecati na kamatne stope, inflaciju i ekonomsku politiku SAD-a
Skok cijena nafte i plina izaziva zabrinutost da bi inflacija mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo, što bi američku središnju banku moglo natjerati da odgodi planirano smanjenje kamatnih stopa.
Više cijene plina i energije potaknule su strahove da bi rat u Iranu mogao produljiti inflaciju i odgoditi smanjenje kamatnih stopa od strane američke središnje banke (Fed). Ipak, neki kreatori monetarne politike i ekonomisti smatraju da je još prerano procijeniti kako bi širenje sukoba moglo utjecati na američko gospodarstvo.
Predsjednik Feda iz Minneapolisa Neel Kashkari rekao je u utorak da je imao “veliko povjerenje” u gospodarske izglede SAD-a prije nego što su Sjedinjene Države pokrenule napade na Iran, istaknuvši da i dalje postoji neizvjesnost oko smanjenja kamatnih stopa jer nije jasno hoće li cijene energije nastaviti rasti, što bi moglo utjecati na inflaciju.
Kashkari je rekao da je “prerano” procjenjivati kakav bi utjecaj sukob mogao imati na inflaciju te da će to ovisiti o tome koliko će rat trajati i “koliko će biti težak”. Time je podržao sličan stav predsjednice Feda iz Clevelanda Beth Hammack, koja je za The New York Times rekla da je još prerano procijeniti utjecaj rata s Iranom.
Ključna je dužina sukoba
Unatoč sukobu, Hammack je rekla da podržava zadržavanje kamatnih stopa na sadašnjoj razini “još prilično dugo”.
Kristian Ker, analitičar u LPL Financialu, smatra da će rat u Iranu ponajviše poremetiti globalno energetsko tržište te da svaki “dugotrajniji poremećaj” u tokovima nafte i prirodnog plina ima “potencijal utjecati na inflacijska očekivanja, oslabiti povjerenje poduzeća i povećati volatilnost na financijskim tržištima”.
Tom Porcelli, glavni ekonomist Wells Fargo Economicsa, napisao je da procjene te institucije o mogućem rastu cijena nafte do 30 posto “ni izbliza” ne bi dovele do recesije niti ozbiljno poremetile inflaciju te da bi, “osim u slučaju dugotrajnog rata”, utjecaj sukoba na američko gospodarstvo, inflaciju i monetarnu politiku “trebao ostati ograničen”.
Glavni ekonomist Oxford Economicsa Ryan Sweet napisao je da sukob “nema značajan utjecaj na globalno gospodarstvo”, ali postoji “rastući rizik” da se poremećaji “nagomilaju jedni na druge i tako pojačaju negativne učinke”.
Cijena nafte i električne energije
Ključno pitanje je hoće li cijene nafte i plina dodatno rasti. Prosječna cijena galona benzina u SAD-u porasla je na 3,19 dolara u srijedu, što je više od 22 centa nego prije tjedan dana, prema podacima AAA-a. Brent, međunarodni referentni pokazatelj cijene nafte, u utorak je skočio iznad 85 dolara po barelu, na najvišu razinu od srpnja 2024. Neki analitičari smatraju da bi cijena po barelu mogla premašiti 100 dolara ako se sukob s Iranom oduži.
Troškovi energije u SAD-u već su porasli tijekom posljednje godine. Cijene električne energije porasle su za 6,3 posto u 12 mjeseci zaključno sa siječnjem 2026., što je više nego dvostruko iznad ukupne stope inflacije od 2,5 posto, prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada. Prosječna cijena električne energije za kućanstva porasla je s nešto manje od 16 centi po kilovatsatu u siječnju 2025. na gotovo 18 centi po kilovatsatu u studenome, što predstavlja rast od 11,5 posto, nakon što je prethodno porasla samo 3,4 posto između 2024. i 2025., izvijestila je američka Uprava za energetske informacije.
Ty Roush, novinar Forbesa (link na originalan članak)
