Regionalna direktorica Graylinga za CEE regiju: “Zbog sukoba na Bliskom istoku i rasta cijena energenata, inflacija je neizbježna”
Grayling, globalna agencija za odnose s javnošću i javne poslove objavila je Grayling CEE Outlook 2026 – analizu političkih, regulatornih i gospodarskih čimbenika koji će oblikovati srednju i istočnu Europu u sljedećem razdoblju. Izvještaj pokazuje kako vlade i poslovni sektor odgovaraju na zajednički trenutak geopolitičke neizvjesnosti i gospodarske prilagodbe.
CEE Outlook donosi relevantne uvide i stručnu ekspertizu u području javnog zagovaranja potrebne za uspješno upravljanje zahtjevnim situacijama. Analizu su pripremili Graylingovi stručnjaci za javne poslove iz deset zemalja: Hrvatske, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.
Nataša Trslić Štambak, regionalna direktorica Graylinga za CEE regiju za Forbes Hrvatska iznijela je detaljniju analizu čimbenika koji će oblikovati srednju i istočnu Europu u sljedećem razdoblju.
“Do unazad nekoliko tjedana glavni rizik za srednju i istočnu Europu predstavljao je rat u Ukrajini, a među lokalnim čimbenicima isticali su se izbori u nekoliko država ove regije. Globalne okolnosti činile su se prilično pozitivne: smanjenje neizvjesnosti u vezi carina u SAD-u, pad cijena energenata, smanjenje inflacije i kamatnih stopa. Međutim, rat u Iranu dramatično je zakomplicirao globalnu situaciju – neizvjesnost je narasla, kao i cijene energenata. Teško je u ovom trenutku predvidjeti u kojem će se smjeru rat razvijati, a time i kakve će posljedice ostaviti. Nažalost, rast cijena energenata čini se vrlo vjerojatnim ishodom, a to će onda potaknuti inflaciju.
Negativne posljedice globalnih događanja neizbježno će se preliti i na zemlje srednje i istočne Europe. U takvom okruženju uloga public affairs stručnjaka bit će još važnija, jer će uz regulatorna morati pomno pratiti politička i geopolitička kretanja koja će u nadolazećem razdoblju oblikovati poslovno okruženje.
U našem CEE Outlooku analizirali smo kako se domaća politička kretanja u državama regije odvijaju u kontekstu dugotrajne geopolitičke neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini, kojoj se sada pridružuje i dodatni pritisak zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Takva kombinacija globalnih i lokalnih faktora dodatno povećava razinu neizvjesnosti za kompanije koje posluju u regiji te naglašava važnost pravovremenog praćenja i političkih i regulatornih trendova.”
Prognoze za Hrvatsku
“Za Hrvatsku vrijedi isto što i za ostatak regije – suočena je s naglim rastom neizvjesnosti potaknutim ratom u Iranu”, kaže Trslić Štambak.
“Prije izbijanja sukoba gospodarske prognoze bile su relativno povoljne: očekivala se još jedna godina rasta, iako sporijeg nego prethodnih godina, ali i dalje osjetno iznad prosjeka Europske unije. Čak se očekivalo da bi Hrvatska mogla ponovno nadmašiti projekcije, kao što je to činila tijekom posljednjih pet godina.
U novim okolnostima prognozirani rast BDP-a od 2,9% u 2026. sada se čini prilično optimističnim. Potencijalni rast cijena energenata mogao bi ponovno potaknuti inflaciju te usporiti gospodarski zamah koji se posljednjih godina oslanjao ponajprije na snažnu osobnu potrošnju i investicije financirane iz europskih fondova.”
Također, Hrvatska je usmjerena na osiguravanje članstva u OECD-u, što je njezina posljednja važna prekretnica u vanjskoj politici.
“Dugoročno gledano, za Hrvatsku je važno da ulazi u novu fazu međunarodne integracije kroz pristupanje OECD-u. Nakon ulaska u Europsku uniju, eurozonu i Schengen, članstvo u OECD-u predstavlja posljednji veliki strateški cilj. On bi potvrdio da Hrvatska pripada skupini najrazvijenijih tržišnih gospodarstava svijeta čime će se dodatno učvrstiti percepcija Hrvatske kao stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja.”
Koje će zemlje zadržati stabilan rast?
“Do sada smo očekivali da će stabilan rast u 2026. zadržati Češka i Poljska, koje se često opisuju kao tržišta na stabilnijoj putanji rasta. U nešto slabijoj poziciji nalaze se Slovačka i Rumunjska, dok su se u Mađarskoj i Sloveniji očekivali određeni pozitivni pomaci.
S obzirom na nove okolnosti prouzročene ratom na Bliskom istoku, veliko je pitanje u kojoj će se mjeri ove prognoze ostvariti. Globalna neizvjesnost i poremećaj u trgovinskim tokovima zasigurno će se preliti i na CEE regiju – tek treba vidjeti s kolikim intenzitetom i posljedicama.
Što se tiče naših neposrednih susjeda, Slovenija je u predizbornom razdoblju, što unosi priličnu neizvjesnost. Kampanja uoči parlamentarnih izbora obilježena je sukobima, političkom polarizacijom te nizom skandala – od afere s prisluškivanjem do prilično grubih epizoda, poput vješanja uginule životinje na politički jumbo plakat. Ovi se izbori interpretiraju i kao svojevrsno političko raskrižje između nastavka proeuropskog usmjerenja ili skretanja prema desnom populizmu sličnom onome u Mađarskoj.
Srbija trenutačni gospodarski zamah najvećim dijelom crpi iz priprema za EXPO 2027, u sklopu kojih se ulažu značajna sredstva u infrastrukturne projekte. No pitanje je koliko je planirani rast održiv, uz kronične strukturne pobleme i smanjenje stranih investicija na koje se Srbija uglavnom oslanjala posljednjih godina, te nestabilnu političku situaciju koju obilježava snažna dominacija predsjednika Aleksandra Vučića, uz slabu i fragmentiranu opoziciju.”
Izbori u Mađarskoj – potencijalna prekretnica
Parlamentarni izbori u Mađarskoj u travnju ističu se kao potencijalna prekretnica ne samo za domaću politiku, nego i za širu dinamiku unutar Europske unije.
“Izbori u Mađarskoj izazivaju veliku pozornost ne samo u Mađarskoj, već u cijeloj Europi jer njihov ishod odlučuje i o budućem položaju Mađarske unutar Europske unije. U našem CEE Outlooku izbore smo opisali kao inflection point, odnosno događaj koji može značajno utjecati na promjenu mađarskih stajališta prema proširenju EU-a, sankcijama prema Rusiji i odnosu između europske integracije i nacionalnog suvereniteta.
Važno je istaknuti da se na ovim izborima, prvi put nakon dugog razdoblja dominacije Fidesza, pojavljuje ozbiljan izazivač – mađarska oporbena stranka Tisza. Dok Viktor Orbán svoju retoriku gradi na strahu od rata i euroskepticizmu, Péter Magyar zauzima umjereniji ton i zagovara približavanje Europskoj uniji. Te su se razlike vidjele i na političkim skupovima dviju stranaka 15. ožujka, na veliki nacionalni praznik – Dan revolucije, kada se u dvama suprotstavljenim taborima okupilo nekoliko stotina tisuća ljudi.
Ako u Mađarskoj dođe do promjene vlasti to će dovesti do resetiranja odnosa s EU-om. U tom slučaju, očekuje se da bi moglo doći do institucionalne reforme koja će za cilj imati snažnije približavanje europskom mainstreamu te deblokiranje europskih sredstava.
Ukratko, izbori u Mađarskoj ne promatraju se samo kao nacionalni događaj, nego kao test smjera kojim će se kretati jedna od politički najosjetljivijih članica EU-a – i potencijalno važan faktor za buduću ravnotežu unutar same Unije.”
Sukob u Ukrajini utječe na regionalnu i globalnu stabilnost
“Sukob u Ukrajini i nadalje ostaje važan čimbenik regionalne i šire europske stabilnosti. On snažno utječe na obrambene proračune država članica, energetsku politiku, tempo europskih integracija i političke prioritete država na istočnom krilu NATO-a.
U tom smislu rat više nije samo sigurnosno pitanje, nego i ključni faktor fiskalne politike, industrijske politike i međunarodnog pozicioniranja gotovo svih država srednje i istočne Europe.
Izbijanje rata na Bliskom istoku dodatno je zakompliciralo globalno okruženje i u velikoj mjeri gurnulo rat u Ukrajini u drugi plan. Ove okolnosti dovele su do veće volatilnosti energetskih tržišta, trgovinske neizvjesnosti i rasta sigurnosnih rizika, što se posredno odražava i na gospodarska očekivanja u Europi. Za zemlje CEE regije to znači dodatni pritisak u ionako osjetljivom sigurnosnom i gospodarskom okruženju”, kaže Trslić Štambak.
“Naš CEE Outlook pregled je najvažnijih trendova, događaja i očekivanja koji poslovnim ljudima i investitorima mogu pomoći u donošenju informiranih odluka. Upravo činjenica da se okolnosti mogu brzo promijeniti, kao što pokazuje i izbijanje novog sukoba na Bliskom istoku, dodatno naglašava koliko je važno kontinuirano pratiti razvoj situacije i prilagođavati strategije.
I ovaj novi razvoj događaja potvrđuje premisu koju smo iznijeli u našem izvještaju – da regiju ne povezuje uniformnost, već simultanost. Države srednje i istočne Europe istovremeno su izložene istim globalnim šokovima, no njihove reakcije, politički prioriteti i gospodarski učinci mogu se značajno razlikovati, jer na te izazove odgovaraju iz vrlo različitih početnih pozicija i kroz različite političke i regulatorne pristupe.
U takvom okruženju za kompanije postaje ključno pravodobno razumjeti geopolitičke pritiske te političke i regulatorne promjene na svakom pojedinom tržištu – i pravovremeno prilagoditi poslovne i komunikacijske strategije. Upravo u tome važnu ulogu imaju public affairs stručnjaci, koji kompanijama pomažu u navigaciji kroz sve složenije političko i regulatorno okruženje, savjetuju ih o mogućim rizicima i prilikama te im pomažu uskladiti poslovne odluke s promjenama u javnim politikama i širem geopolitičkom kontekstu.”
