Euroobveznice ponovno tresu EU: Borba oko zajedničkog duga ulazi u novu fazu
Dok pitanje zajedničkog zaduživanja Europske unije i dalje nailazi na snažan otpor Njemačke i fiskalno konzervativnih zemalja, među središnjim bankarima, ekonomistima i financijskim akterima postalo je znatno prihvaćenije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u veljači je ponovno otvorio raspravu o uvođenju zajedničkog europskog duga za financiranje strateških ulaganja, no naišao je na protivljenje Berlina. Njemački kancelar Friedrich Merz odbacio je ideju i raspravu prebacio na pregovore o novom proračunu EU-a za razdoblje 2028.–2034., koji započinju u ožujku i trajat će tijekom 2026.
Iako politički osjetljivo, zajedničko zaduživanje sve se više zagovara u stručnim krugovima. Umjesto pojma euroobveznice, govori se o “europskoj sigurnoj imovini” koja bi ojačala međunarodnu ulogu eura u trenutku kada Europa mora financirati obranu, zelenu tranziciju i digitalizaciju.
Podrška postoji i u Njemačkoj. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ističe da bi likvidnije tržište europske sigurne imovine privuklo globalne investitore. Sličan stav ima i Europska središnja banka: Christine Lagarde zagovara stvaranje zajedničke, visoko likvidne referentne imovine, ideju koju je ranije promovirao i Mario Draghi, piše Le Monde.
Kako konkurirati Americi
Ekonomisti naglašavaju da ključni problem više nije podjela rizika, nego potreba za velikim i likvidnim europskim tržištem obveznica koje bi moglo konkurirati američkim državnim obveznicama.
U praksi, EU se već znatno zajednički zadužuje. Prekretnica je bila pandemija, nakon koje su uslijedili program SURE (100 milijardi eura), fond oporavka od 750 milijardi, sredstva za pomoć Ukrajini te fond SAFE od 150 milijardi za obranu. Ukupni zajednički dug dosegnuo je 777 milijardi eura i mogao bi premašiti bilijun do kraja desetljeća.
Europska komisija sada je među najvećim izdavateljima duga u Europi i planira u 2026. prikupiti više od 160 milijardi eura. No to je i dalje daleko od razine potrebne da europske obveznice postanu globalna referentna imovina poput američkih, čiji dug prelazi 38 bilijuna dolara.
Europa ima prednosti poput razvijenog tržišta kapitala i vladavine prava, ali investitori traže veći opseg i dugoročnu pouzdanost. Trenutačno Komisija može izdavati obveznice samo kroz ograničene programe, a otplata duga iz plana oporavka počinje 2028., što će smanjivati ukupni dug.
Dok Njemačka ostaje protiv, Francuska i Španjolska zagovaraju novo zaduživanje. Španjolski ministar financija Carlos Cuerpo ističe da Europa ima sve preduvjete za izgradnju vlastite “sigurne imovine”, ali joj nedostaje politička volja.
Osnivanje agencije za dug
U međuvremenu Komisija aktivno traži investitore diljem svijeta. Interes za europski dug raste, osobito u Aziji i na Bliskom istoku, potaknut novim projektima poput obrane i pomoći Ukrajini.
Novi proračun EU-a mogao bi uključiti dodatne programe financirane zajedničkim dugom, uključujući paket od 150 milijardi eura za nacionalne prioritete i 100 milijardi pomoći Ukrajini. Komisija bi u tom slučaju mogla posuditi dodatnih 350 milijardi eura, uz potencijalnih 400 milijardi kroz krizni instrument.
No ekonomisti upozoravaju da su ti iznosi i dalje premali da bi EU obveznice bile tretirane kao suverene, što povećava troškove zaduživanja. Zbog toga neki zagovaraju osnivanje europske agencije za dug ili “europske riznice”, koja bi izdavala obveznice uz zajedničko jamstvo i time ojačala globalni položaj eura.
U trenutku kada Europa bilježi gospodarske izazove, treba velika ulaganja i traži alternativu dominaciji dolara, sve je više poziva da se prevlada politički otpor i otvoreno prihvati zajedničko zaduživanje.
