Istraživanje pokazalo zašto su Instagram i TikTok štetniji za mentalno zdravlje od Facebooka i WhatsAppa
Što više skrolanja, to manje zadovoljstva: istraživanje upozorava na tamnu stranu najpopularnijih aplikacija.
Društvene mreže poput Instagrama i TikToka, koje potiču beskonačno skrolanje vođeno algoritmima, štetnije su za mentalno zdravlje od platformi poput Facebooka i WhatsAppa, koje naglasak stavljaju na društvenu povezanost, pokazuje godišnji barometar globalne sreće.
Izvješće o svjetskoj sreći utvrdilo je da pretjerano korištenje društvenih mreža uzrokuje nezadovoljstvo među mladima diljem svijeta, iako je taj učinak izraženiji u zemljama engleskog govornog područja i zapadnoj Europi.
Ukupna razina sreće u Ujedinjenom Kraljevstvu pala je na najnižu razinu otkako se izvješće počelo objavljivati 2012. godine.
Izvješće, koje predvodi Centar za istraživanje dobrobiti pri Sveučilištu Oxford, također je pokazalo da vrsta društvenih mreža koje se koriste i vrijeme provedeno na njima značajno utječu na dobrobit korisnika, piše The Guardian.
Važan je društveni aspekt
Istraživanje provedeno u 17 zemalja Latinske Amerike pokazalo je da je učestalo korištenje WhatsAppa i Facebooka povezano s većim zadovoljstvom životom, dok korištenje platformi X, Instagrama i TikToka, koje su u većoj mjeri vođene algoritmima i sadržajem influencera, dovodi do niže razine sreće i problema s mentalnim zdravljem.
Drugo istraživanje na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi također je pokazalo da su aplikacije koje se temelje na pasivnom i vizualnom sadržaju, često ispunjene sadržajem influencera, problematičnije.
“To sugerira da društveni aspekt treba vratiti u društvene mreže te potaknuti i pružatelje tih platformi i korisnike da ih koriste za povezivanje s drugim ljudima”, rekao je profesor Jan-Emmanuel De Neve, direktor Centra za istraživanje dobrobiti i jedan od urednika izvješća. Istraživanje je također pokazalo da ograničeno korištenje društvenih mreža, do sat vremena dnevno, donosi veće zadovoljstvo životom nego potpuno nekorištenje društvenih mreža (isključujući osobe koje nemaju pristup internetu).
“Riječ je o svojevrsnom ‘zlatnom rezu’ – ne previše, ali ni premalo. Umjerena i pozitivna upotreba čini se optimalnom”, rekao je De Neve. “No prosječno vrijeme korištenja društvenih mreža u podacima nije sat vremena ili manje, nego oko dva i pol sata.”
De Neve je istaknuo da su ovi nalazi posebno važni u kontekstu australske potpune zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koja uključuje Facebook, Instagram, TikTok i X, ali izuzima aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa. “Ovo je izuzetno važno – riječ je o najvećem testu potpune zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, i sve bi zemlje trebale pažljivo pratiti rezultate i ne donositi preuranjene odluke”, rekao je.
Hrvatska tek na 70. mjestu
Izvješće uključuje i rang-listu zemalja prema razini sreće, a 2026. je druga godina zaredom u kojoj među prvih deset nema nijedne zemlje engleskog govornog područja.
Finska je devetu godinu zaredom zauzela prvo mjesto, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo na 29. mjestu, Sjedinjene Države na 23., Australija na 15., a Irska na 13. mjestu. Hrvatska se nalazi tek na 70 poziciji.
Studija, izrađena u suradnji s analitičkom tvrtkom Gallup i Mrežom Ujedinjenih naroda za rješenja održivog razvoja, pokazala je da se razina sreće mladih znatno razlikuje diljem svijeta, čak i u zemljama u kojima su društvene mreže широко rasprostranjene.
“Ako pogledate primjerice Litvu, dobrobit mladih znatno je viša nego, recimo, u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu, iako i oni imaju pristup svim tim društvenim mrežama”, rekao je De Neve. “Dakle, ne može se sve svesti samo na društvene mreže – tu je puno više faktora.
“Mladi u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu često navode probleme poput priuštivosti života, tjeskobe vezane uz budućnost rada i nestajanja radnih mjesta kao glavne izvore zabrinutosti.”
