Hoće li SAD ući u recesiju? Moody’s upozorava na “stvarnu prijetnju” usred rata s Iranom
Ekonomski pritisci uzrokovani ratom s Iranom, uključujući rast cijena nafte i strah od više inflacije, potaknuli su neke analitičare da povećaju procjene vjerojatnosti recesije u Sjedinjenim Američkim Državama, dok drugi upozoravaju da je gospodarstvo SAD-a dobro pozicionirano za apsorpciju šokova izazvanih sukobom.
Moody’s Analytics povećao je svoju procjenu vjerojatnosti recesije za SAD na 48,6%, blizu prethodnog maksimuma od 49% objavljenog prošlog tjedna, pri čemu je glavni ekonomist Mark Zandi rekao da ga brine što su rizici recesije “neugodno visoki i rastu”, te je upozorio da je recesija “stvarna prijetnja”.
Goldman Sachs je u utorak povećao vjerojatnost recesije za SAD u sljedećih 12 mjeseci na 30% s 25% te smanjio procjenu godišnjeg rasta BDP-a na 2,1%, navodeći više prognoze inflacije i cijena nafte do travnja, uz napomenu da je recesija i dalje malo vjerojatna.
Veliki energetski šokovi, poput rasta cijena nafte, općenito ne utječu na dugoročna očekivanja potrošača o cijenama, navode analitičari Goldman Sachsa.
Wilmington Trust procjenjuje vjerojatnost recesije za SAD na 45%, iznad 40% koliko procjenjuje EY-Parthenon, čiji je glavni ekonomist Gregory Daco rekao da bi te vjerojatnosti mogle “brzo rasti” ako se rat s Iranom nastavi ili proširi, dodajući da bi inflacija mogla porasti prema 5%.
Polymarket procjenjuje 35% vjerojatnosti recesije do kraja 2025., što je blagi pad nakon što je predsjednik Donald Trump ranije ovog tjedna izjavio da su SAD i Iran vodili “produktivne” mirovne pregovore, dok Kalshi procjenjuje 32,6%, što je pad s gotovo 37% ranije ovog mjeseca.
Što je recesija i kako nastaje?
Recesija se definira kao dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda, koji mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji. Američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja, najčešće citirano tijelo za utvrđivanje recesija, šire definira recesiju kao “značajan pad gospodarske aktivnosti koji je rasprostranjen u cijelom gospodarstvu i traje dulje od nekoliko mjeseci”. Američko ministarstvo trgovine revidiralo je procjenu gospodarskog rasta za četvrto tromjesečje 2025. s 1,4% na 0,7%, što ukazuje na izraženije usporavanje nego što se prethodno očekivalo.
“Ovo još uvijek nije recesija, ali s obzirom na to koliko je gospodarstvo [SAD-a] bilo krhko i prije početka sukoba, ne bi trebalo puno toga dodatno poći po zlu na Bliskom istoku da dođe do pada”, napisao je Zandi na X-u. Cijene nafte morale bi u prosjeku iznositi oko 125 dolara po barelu tijekom drugog tromjesečja kako bi se približile razini koja vodi u recesiju, a “s obzirom na to da su napetosti i dalje povišene, to nije nerealno”, dodao je.
Na što treba obratiti pozornost
Kako su se stavovi Amerikanaca o gospodarstvu promijenili tijekom posljednjeg mjeseca. Preliminarno istraživanje potrošačkog raspoloženja Sveučilišta u Michiganu za ožujak pokazalo je da su Amerikanci postali optimističniji uoči rata, no taj je rast “izbrisan” već sljedeći tjedan. Ovo široko praćeno istraživanje bit će ažurirano 27. ožujka. Conference Board će 31. ožujka objaviti svoje istraživanje povjerenja potrošača, pri čemu se očekuje pad nakon poboljšanja s najniže razine u posljednjih 12 godina u siječnju, kada je think tank izvijestio o “kolapsu” ekonomskog povjerenja među Amerikancima.
Pokazuje li tržište rada znakove recesije?
Još ne. Iako je stopa nezaposlenosti u SAD-u u veljači porasla na 4,4%, slabljenje tržišta rada zasad nije promijenilo procjene vjerojatnosti recesije. Sahmovo pravilo, pokazatelj recesije, kaže da recesija počinje kada tromjesečni prosjek stope nezaposlenosti poraste za 0,5 postotnih bodova u odnosu na najniži tromjesečni prosjek iz prethodne godine. Taj pokazatelj, koji prati Fed, upućuje na manju vjerojatnost nego 2024.
Suprotno tome direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett ranije ovog mjeseca ustvrdio je da, ako bi se rat s Iranom “produžio, ne bi zapravo značajno poremetio američko gospodarstvo”. Dodao je da bi sukob “naštetio potrošačima i morali bismo razmisliti što učiniti po tom pitanju, ali to trenutačno nije naš glavni problem”. Nekoliko institucija, uključujući Wells Fargo, Oxford Economics i Vanguard, upozorilo je da bi dovoljno visoke cijene nafte mogle izazvati recesiju, iako su analitičari Vanguarda napisali da bi se cijene morale zadržati iznad povijesnog maksimuma od 147 dolara do kraja godine. Federalne rezerve su još 2001. upozorile da rast cijena nafte obično prethodi većini recesija, ali su također istaknule da je američko gospodarstvo u posljednjim desetljećima postalo otpornije i bolje pripremljeno za apsorpciju utjecaja viših troškova energije.
Ty Roush, novinar Forbesa (link na originalni članak)
