Ovih deset valuta, uključujući mađarsku forintu, najviše je profitiralo od slabljenja američkog dolara
Slabija reakcija Feda na inflaciju otvara prostor za rast valuta koje profitiraju od viših kamata, skupljih sirovina i nižeg političkog rizika.
Početkom 2026. valutna tržišta polazila su od prilično uobičajenog scenarija: američko gospodarstvo usporava dovoljno da Federalne rezerve dvaput snize kamatne stope, Europska središnja banka ostaje oprezna, a većina drugih središnjih banaka slijedi Washington. Rat u Iranu taj je scenarij praktički preko noći promijenio.
Cijene energenata su porasle, inflacijska očekivanja su se pomaknula, a središnje banke počele su govoriti o podizanju kamatnih stopa. Fed, suočen s kombinacijom inflacije potaknute energentima i rastuće neizvjesnosti oko gospodarskog rasta, zasad nije reagirao.
Ta divergencija otvorila je prostor jačanju niza valuta u odnosu na američki dolar, no iza svakog tog rasta stoje različiti razlozi. Brazilski real, koji je od početka godine ojačao gotovo 11 posto, najuspješnija je velika valuta u 2026., a njegov rast pokreću dva ključna faktora, piše Euronews.
Idealan spoj kamate i sirovina
Prvi je tzv. carry ili zarada na razlici u kamatnim stopama između dvije valute. Brazilska referentna kamatna stopa Selic iznosi 14,75 posto te je oko 11 postotnih bodova viša od cilja Federalnih rezervi.
Taj jaz blizu je najviših razina od ciklusa globalnog zaoštravanja 2022. i stvara snažan poticaj: investitor koji posuđuje u dolarima i ulaže u imovinu denominiranu u realima ostvaruje razliku u kamatama kao čisti prihod, svakodnevno, sve dok tečaj ostaje stabilan. Ako pritom real dodatno jača, što se događa ove godine, prinosi brzo rastu. To je najjednostavniji oblik carry trade strategije, a Brazil trenutno nudi najviši prinos među likvidnim tržištima u razvoju.
Druga faktor su sirovine. Brazil je najveći svjetski izvoznik soje, željezne rude, govedine i šećera, te značajan proizvođač nafte. Kada globalne cijene sirovina rastu, kao u “energetski šokiranoj” 2026., poboljšavaju se uvjeti trgovine, rastu izvozni prihodi, a time i potražnja za realom.
Carry i rast cijena sirovina međusobno se pojačavaju, zbog čega je real nadmašio i druge valute s visokim prinosima koje nemaju takvu izvoznu strukturu.
Australski dolar i norveška kruna
Australska središnja banka podigla je kamatnu stopu 17. ožujka na 4,1 posto, nakon povećanja u veljači, čime je razlika u odnosu na SAD prvi put od 2017. postala pozitivna. Nakon godina nižih stopa u odnosu na SAD, riječ je o stvarnoj promjeni monetarne politike, a australski dolar je od početka godine ojačao oko sedam posto.
DESET VALUTA S NAJBOLJIM REZULTATIMA U ODNOSU NA DOLAR U 2026.
| # | Valuta | U odnosu na dolar (USD) | Glavni pokretač | |
|---|---|---|---|---|
| 1 | 🇧🇷 | Brazilski real (BRL) | +10.57% | Carry trade – razlika u kamatnim stopama blizu 11 postotnih bodova u odnosu na Fed |
| 2 | 🇦🇺 | Australski dolar (AUD) | +7.02% | Povećanje kamatne stope Središnje banke; pozitivan carry u odnosu na USD prvi put od 2017. |
| 3 | 🇳🇬 | Nigerijski naira (NGN) | +6.95% | Prihodi od nafte; vjerodostojnost deviznih reformi |
| 4 | 🇳🇴 | Norveška kruna (NOK) | +6.93% | Rast cijena nafte; restriktivna politika Norges Banke |
| 5 | 🇰🇿 | Kazaghstanski tenge (KZT) | +6.70% | Prihodi od sirovina; gospodarstvo vezano uz energente |
| 6 | 🇭🇺 | Mađarska forinta (HUF) | +6.32% | Promjena vlasti; smanjenje EU premije rizika |
| 7 | 🇦🇷 | Argentinski pezo (ARS) | +6.25% | Program MMF-a; fiskalna prilagodba |
| 8 | 🇮🇱 | Izraelski šekel (ILS) | +5.73% | Snažni makroekonomski temelji; tolerancija središnje banke na jačanje valute |
| 9 | 🇨🇴 | Kolumbijski pezo (COP) | +4.89% | Rast cijena nafte; valuta vezana uz sirovine |
| 10 | 🇲🇽 | Meksički pezo (MXN) | +4.45% | Visok carry; strana ulaganja zbog nearshoringa; opća slabost dolara |
izvor: Euronews
Norveška kruna prati sličan trend, također s rastom od gotovo sedam posto. Kao značajan izvoznik nafte, Norveška je među rijetkim gospodarstvima kojima rast cijena nafte poboljšava uvjete trgovine. Norveška središnja banka već je zauzela oštriji ton, a skandinavske valute općenito profitiraju od europskog ciklusa podizanja kamatnih stopa.
Kolumbijski peso uklapa se u isti obrazac: izvoz nafte dominira gospodarstvom, a valuta se ove godine kretala u skladu s cijenama energije.
Najdramatičniji preokret
Iako je od početka godine ojačala 6,32 posto, pravi uzlet forinte dogodio se u posljednjim tjednima – u samo dva tjedna skočila je oko osam posto, čime travanj 2026. ide prema najboljem rezultatu od srpnja 2020. Razlog je jasan. Na parlamentarnim izborima 12. travnja Viktor Orbán, koji je bio na vlasti 16 godina, izgubio je od Pétera Magyara, koji je osvojio dvotrećinsku većinu.
Za tržišta to nije bila samo promjena vlasti, nego potpuno novo vrednovanje političkog rizika. Tijekom Orbánove vlasti Mađarska je bila u sukobu s EU-om zbog vladavine prava, zbog čega su milijarde eura fondova bile zamrznute.
Proeuropska vlada s reformskim mandatom mijenja situaciju: tržišta sada vide realnu mogućnost normalizacije odnosa s Bruxellesom i odmrzavanja sredstava, čime se uklanja politički rizik koji je godinama opterećivao imovinu.
Dizanje kamatnih stopa
U pozadini svih ovih kretanja nalazi se zajednički faktor – nemogućnost Federalnih rezervi da reagiraju zbog inflacije potaknute ratom. Dok Fed signalizira da će zanemariti inflacijski šok izazvan energentima, druge središnje banke kreću u suprotnom smjeru. Australska je već podigla stope, a mnoge druge to razmatraju.
Analitičari Danske banke ističu da je inflacija u SAD-u u ožujku porasla ponajviše zbog skoka cijena energije, dok je temeljna inflacija ostala umjerena. To podupire očekivanja da bi Fed mogao ponovno početi snižavati kamatne stope u rujnu. S druge strane, Goldman Sachs očekuje da će čak šest središnjih banaka skupine G10 ove godine podići stope, u odnosu na tri prije sukoba.
Što će biti dalje?
Ako globalni rast ne oslabi značajnije, očekivanja o monetarnoj politici vjerojatno će se zadržati na sadašnjim razinama. U tom kontekstu, nafta ostaje ključni pokretač za valute povezane sa sirovinama. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, trebalo bi oko dva tjedna da se izvoz iz Perzijskog zaljeva vrati na polovicu kapaciteta, a oko mjesec dana za oporavak na 80 posto.
Brže smirivanje opskrbe smanjilo bi pritisak na cijene i oslabilo valute koje su profitirale od rasta sirovina.
No, analitičari upozoravaju da su tržišta već u velikoj mjeri uračunala pozitivan scenarij. Ako se situacija pogorša, dolar bi mogao ponovno ojačati. Valute koje su ove godine najviše porasle rastu na pretpostavci da će pozitivni trendovi potrajati. Ako se to ne dogodi, pad može biti jednako brz kao i rast.
