Tko u Europi troši najviše na vojsku? Jedna nama susjedna zemlja u vrhu po rastu izdvajanja
Europske zemlje u 2025. povećale su vojnu potrošnju za 14 posto, na ukupno 739 milijardi eura, dok pojedine države bilježe skokove izdvajanja i do 50 posto.
Nakon snažnog pritiska iz Washingtona i kritika Donalda Trumpa na račun niskih obrambenih izdvajanja, Europa je u 2025. povećala ulaganja za 14 posto, na 739 milijardi eura, nadmašivši tako sve druge kontinente.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), riječ je o najvećem rastu još od 1950-ih i dvostruko većem iznosu nego prije deset godina, dok se brojne članice NATO-a nastoje približiti novom cilju izdvajanja od pet posto BDP-a do 2035. godine.
Berlin je prošle godine uložio oko 97 milijardi eura u obranu, što je rast od 24 posto u odnosu na 2024. Time je Njemačka pretekla Ujedinjeno Kraljevstvo i postala najveći investitor u obranu u Europi te četvrti na svijetu, iza SAD-a (854 milijarde dolara), Kine (336 milijardi dolara) i Rusije (190 milijardi dolara).
S paketom od 153 velika projekta u tijeku, Njemačka planira nabaviti nove sustave naoružanja, modernizirati opremu te ojačati infrastrukturu i kibernetičku sigurnost, rekao je za Europe in Motion Ralph Thiele, predsjednik EuroDefense Germany, piše Euronews.
izvor: SIPRI
Još jedno veliko gospodarstvo koje snažno povećava izdvajanja je Italija. S rastom od 20 posto, sada je na razini Izraela po vojnoj potrošnji (41 milijarda eura). Španjolska, koja je tradicionalno zaostajala u NATO-u, otišla je još dalje s rastom od 50 posto, čime je prvi put od ranih 1990-ih dosegnula cilj od dva posto BDP-a.
Tko troši najviše u onosu na BDP?
Gledanje vojne potrošnje kao udjela u BDP-u daje jasniju sliku o tome tko obranu smatra nacionalnim prioritetom. Osim Ukrajine (s procijenjenih 40%), Alžir prednjači globalno s 8,8 posto, dok su u Europi na vrhu zemlje koje graniče s Rusijom.
Poljska je prva s 4,5 posto BDP-a izdvojenog za naoružanje i obrambenu infrastrukturu. Latvija je druga s 3,6 posto, slijede Estonija (3,4%) i Norveška (3,3%), dok su na dnu Island (gotovo 0%), Irska (0,2%) i Švicarska (0,8%).
izvor: SIPRI
Među pet najvećih europskih gospodarstava, unatoč blagom padu potrošnje u 2025., Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje najveći investitor u odnosu na BDP s 2,4 posto, ispred Njemačke (2,3%), Španjolske (2,1%), Francuske (2%) i Italije (1,9%).
Kako Ukrajina utječe na potrošnju
SAD je zabilježio pad ukupne potrošnje od 7,5 posto, ponajviše zato što u 2025. nije odobrena nova vojna financijska pomoć Ukrajini. To je u suprotnosti s prethodne tri godine, kada je ukupno 127 milijardi dolara odobreno za Kijev. Unatoč tome, Washington i dalje čini 33 posto globalne vojne potrošnje među 15 najvećih potrošača, slijede Kina (12%) i Rusija (6,6%).
“Unatoč gospodarskim pritiscima i sankcijama, Rusija je od 2022. uspjela povećavati vojnu potrošnju iz godine u godinu, iako uz promjene u nabavi i operativnim strategijama”, navodi SIPRI. “Kako se invazija na Ukrajinu postupno pretvara u rat iscrpljivanja, Rusija se sve više okreće nabavi velikih količina jeftinijeg naoružanja kako bi ograničila operativne troškove”, dodaje se.
