“Mirovinci” mogu snažnije ulagati u gospodarstvo, no potrebni kvalitetni projekti
Mirovinski fondovi mogli bi još snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo, no ulaganja moraju biti investicijski opravdana, a projekti profesionalno pripremljeni, rečeno je u četvrtak na poslovnom forumu Udruge Prsten.
Prsten okuplja Hrvate iz Bosne i Hercegovine, a forum radnog naziva “Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske – kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo“ održan je pod pokroviteljstvom Vlade, uz sudjelovanje i njenog predsjednika Andreja Plenkovića.
Referirajući se na temu foruma, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić kazao je da mirovinski fondovi u ovom trenutku nisu nedovoljno iskorišteni kapital, no i poručio da im treba još više prilika za ulaganja.
Kazao je da menadžeri mirovinskih fondova u kreiranju strukture portfelja moraju promišljati o prinosima te sigurnosti ulaganja, pa stoga projekti u koje bi ulagali moraju biti kompatibilni njihovoj standardnoj ulagačkoj logici.
Smatra da mirovinski fondovi prije svega prilike za ulaganja trebaju tražiti “vani”, pri čemu je kao primjere “svjetskih igrača” naveo skandinavske fondove. “Hrvatska je premala ekonomija i nema snagu apsorbirati više stotina milijuna novog ‘keša’ koji svake godine ulazi u mirovinske fondove”, istaknuo je Ćorić.
Otklonio je ideju da bi “mirovinci” mogli ulagati u željezničku infrastrukturu, pa tako i u kontekstu nizinske pruge do riječke luke. Projekti revitalizacije željeznice su po Ćorićevim riječima skupi, iscrpljujući i ne mogu ispuniti preduvjete za ulaganja “mirovinaca”. “Na kraju krajeva, pa nećete naplaćivati željeznički promet na relaciji Rijeka – Zagreb (…) i iz toga kreirati prinos za mirovinske fondove”, napomenuo je.
Infrastrukturni projekti ne nose visoke prinose
Rekao je da infrastrukturni projekti općenito ne mogu nositi visoke stope prinosa. Tako je i u slučaju autocesta, no u njih je zato ulagala država, zbog socijalnih i ekonomskih efekata koje imaju po stanovništvo i lokalne jedinice, pojasnio je ministar.
Stoga, “tražiti posla” mirovinskim fondovima u kontekstu izgradnje infrastrukture u Hrvatskoj po Ćoriću nije pravi smjer.
Između ostalog, ministar financija je ustvrdio da su mirovinski fondovi svojim nominalnim i realnim prinosima od svog postojanja itekako opravdali postojanje.
Na tragu Ćorićevih riječi bio je i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić, kazavši da kapital fondova u prvom redu predstavlja štednju građana, pa stoga mora biti mudro i sigurno uložen.
Podsjetio je da su zakonske izmjene iz 2024. značajno liberalizirale mogućnosti ulaganja OMF-ova, što je imalo i snažan efekt na rast prinosa.
Rekao je da odgovor zašto fondovi još veći dio kapitala ne ulažu u hrvatsko gospodarstvo nije jednostavan. “Fondovi neće ulagati samo zato što je nešto hrvatsko i domaće. Moramo imati dobro pripremljene, transparentne i dugoročno održive projekte”, poručio je, između ostalog, Ružić.
Čelnik UMFO-a: Ulagati u Hrvatsku – da, ali samo kada je na dobrobit članova
Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Kristijan Buk, ujedno i čelna osoba fonda Allianz ZB, poručio je da fondovi mogu biti još snažniji partner hrvatskom gospodarstvu, ali samo kroz kvalitetne i profesionalno pripremljene projekte, s investicijskim povratom.
OMF-ovi su na kraju ožujka pod upravljanjem imali 27 milijardi eura i više od 2,4 milijuna članova, a prema riječima čelnika UMFO-a u Hrvatsku trenutno imaju uloženo oko 15 milijardi eura, što između ostalog uključuje i državne obveznice te dionice hrvatskih kompanija na Zagrebačkoj burzi.
“Fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo kada gospodarstvo ponudi više profesionalno pripremljenih prilika”, istaknuo je Buk, dodavši da fondovi ne traže povlašten tretman, već samo ono što traži i svaki ozbiljan dugoročni investitor.
Iako su energetska i prehrambena samodostatnost poželjni nacionalni ciljevi, Buk je naglasio da i u tim slučajevima ulaganje mora biti investicijski opravdano. “Ne smijemo ulagati nauštrb članova. Ulažemo u Hrvatsku samo kada je to istodobno dobro i za Hrvatsku i najbolje za članove”, zaključio je.
Plenković: Fondovima smo otvorili veći manevarski prostor
U jednosatnom razgovoru “1 na 1” s novinarom i urednikom Večernjeg lista Žarkom Ivkovićem, predsjednik Vlade Andrej Plenković je također nekoliko rečenica posvetio mirovinskim fondovima, istaknuvši da, kada se imovini OMF-ova doda imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, dolazi se do brojke od oko 29,5 milijardi eura imovine.
Kazao je da tih gotovo 30 milijardi eura predstavlja “ogromnu investicijsku polugu”, također podsjetivši da je Vlada zakonskim izmjenama “fleksibilizirala” pravila ulaganja “mirovinaca”.
“Otvorili smo veći manevarski prostor fondovima da ulažu i ‘malo dalje’ od jako konzervativnog pristupa”, izjavio je Plenković.
U vremenu otkad je predsjednik Vlade, čemu će uskoro biti deset godina, po njegovim riječima bilo je i previše kriza, a sa stečenim iskustvom Vlada na njih reagira brzo i odlučno. Tako je i u slučaju najrecentnije energetske krize izazvane sukobom na Bliskom istoku, pri čemu je Vlada opet počela intervenirati u cijene naftnih derivata, poslala je i zahtjev Europskoj komisiji za mogućnost zadiranja u europski dio trošarina, a zakonskim izmjenama uvela je i mogućnost reakcije putem tzv. “plivajućeg” PDV. No, prema Plenkovićevim riječima, to je alat koji bi se koristio “kao zadnja linija obrane”, pri čemu trenutne cijene energenata to ne zahtijevaju.
Smatra da je Vlada svojim mjerama značajno pomogla i obuzdavanju inflacije, podsjetivši na deset paketa pomoći gospodarstvu i građanima, vrijednima oko devet milijardi eura, kojima se nastojala očuvati socijalna kohezija, putem i subvencioniranja cijena energenata, snižavanja PDV-a na neke proizvode, kao i ograničavanjem cijena sto proizvoda.
Tako, kada je riječ o inflaciji, potrebna je odgovornost svih aktera, poručio je Plenković, dodavši i da će država “pokušati vidjeti” što još može napraviti da se situacija stabilizira.
U turizmu potrebna pametna politika formiranja cijena
Ponovio je i poruke s vijeća za turizam održanog u utorak, a ključna je da pametna politika formiranja cijena može napraviti razliku u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje te dovesti do još jedne uspješne turističke sezone. Istaknuo je da turisti s emitivnih tržišta uvelike u zadnji čas donose odluke o tome gdje ljetovati, a ključan kriterij im je cijena. Uz to, u obzir treba uzeti i da na ključnim tržištima traju kampanje da građani ljetuju doma i tako pomognu domaće gospodarstvo, dodao je Plenković.
Upitan jesu li afere u sportskim savezima izolirani slučajevi ili sustavan problem, Plenković je kazao da se Vlada bori protiv korupcije, a svatko tko radi nešto nezakonito mora odgovarati.
Istaknuo je i da je Vlada snažno naklonjena sportu, što je pokazala i kroz značajno povećanje ulaganja, no ne “da bi netko taj novac oteo sportašima i trenerima”. Dodao je i da je ministar turizma i sporta Tonči Glavina sa svojim suradnicima pripremio “novi koncept” koji se tiče nadzora financiranja, “jer ovo ostavlja lošu etiketu na sportu”.
Kada je riječ o demografiji, Plenković je kazao da je ona i na europskoj razini u posljednje vrijeme postala ključno pitanje. Poručio je da je obitelj “nukleus društva”, a da Vlada godišnje u demografske mjere ulaže oko 840 milijuna eura.
Upitan, predsjednik Vlade se dotaknuo i aktualne teme izbora sudaca Ustavnog suda, prozvavši još jednom oporbu za političku neodgovornost. Prigovorio je i medijima da nemaju jednake kriterije s obzirom da ne propitkuju zašto oporba blokira izbor ta tri suca.
Smatra da je riječ o opstrukciji oporbe kojoj je cilj konflikt te politička kalkulacija, kako bi se onemogućilo sud da donosi odluke.
Uvodno se skupu obratio i predsjednik Udruge Prsten Draženko Mamić, poručivši da ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturu nisu samo pitanje prinosa, već razvoja Hrvatske. “Mirovinski fondovi čuvaju sigurnost naših građana, ali mogu biti i pokretači razvoja, ako im damo kvalitetne projekte, jasna pravila i dugoročnu viziju”, istaknuo je.
Pritom je apostrofirao ulogu Prstena, udruge koja broji oko 3900 članova i 227 poslovnih subjekata, kao mosta” između gospodarstvenika, financijskog te javnog sektora.
Osim infrastrukture – cestovne, željezničke, lučke i digitalne – Mamić je između ostalog apostrofirao i potencijalna ulaganja u energetiku, uključujući i obnovljive izvore, kao i u sektor hrane.
