Zagrebački studenti sve bolji u financijskoj pismenosti, ali im je kripto puno bitniji od mirovine
Financijska pismenost sve je viša kod zagrebačkih studenata, pokazalo je istraživanje provedeno među studentima deset najvećih fakulteta.
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) predstavila je rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti studenata Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o istraživanju koje se provodilo tri puta: 2016., 2022. i ove godine.
Proveo ga je Forum za primijenjena interdisciplinarna istraživanja, u čije ime su ga predstavili Mihovil Anđelinović s Ekonomskog fakulteta i Ana Pavković sa Sveučilišta Sjever. Istaknuli su kako financijska pismenost studenata raste kroz vrijeme – ona je 2016. iznosila 59 posto, pet godina kasnije 67 posto, a ove godine gotovo 70 posto.
U uzorku najviše budućih ekonomista
Ovogodišnje istraživanje provedeno je na 600 studenata s 10 najvećih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je najviše bilo studenata s Ekonomskog fakulteta (25%), a slijede Filozofski (14%), Pravni (13%), FER (10%), PMF (8%), Učiteljski (7%), FSB (6%), Kineziološki (7%), FOI (6%) i Medicinski fakultet (6%). Prvo istraživanje je obuhvaćalo sve fakultete Sveučilišta u Zagrebu, ali se tada pokazalo kako je rezultat financijske pismenosti gotovo identičan uzorku s ovih 10 najvećih fakulteta, pa se istraživanje radi jednostavnosti ograničilo na njih.
Najviše financijske pismenosti pokazali su, očekivano, studenti Ekonomskog fakulteta, a za petama su im FER-ovci koji su zabilježili najveći napredak u odnosu na prethodna istraživanja. Uzme li se u obzir da je studenata Ekonomije u uzorku postotno bilo više nego ih ima na Sveučilištu, može se pretpostaviti da uzorak možda ipak daje malo bolje rezultate od sveučilišnog prosjeka.
Najveći napredak se vidi u praktičnim zadacima. Uz to, višu razinu pismenosti najdosljednije prate plaćeni posao, praćenje poslovnih vijesti (ujedno i jedan od najstabilnijih pozitivnih prediktora financijske pismenosti), viša godina studija, bolji prosjek ocjena i muški spol. Muški ispitanici prednjačili su i u istraživanju 2022. godine, dok istraživanje iz 2016. nije detektiralo značajnu razliku među spolovima.
Vremenska vrijednost i diverzifikacija poznati skoro svima
Studenti izuzetno dobro rješavaju intuitivne i svakodnevno primjenjive zadatke. Vremensku vrijednost novca ispravno je prepoznalo 93 posto studenata, a da su diverzificirana ulaganja bolja od “držanja svih jaja u jednoj košari” složilo se 91 posto studenata.
Osnovni kamatni račun (glavnica kamata) razumije njih 90 posto, dok ih je čak 89 posto upoznato s penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu. Jasni su im i vrlo lako računaju popuste (npr. u trgovinama), a čak 87 posto ih je dobro upoznato s pravilima kreditiranja, uključujući studentsko. Tek su nešto manje znanje pokazali pri zadacima koji su se ticali prinosa i rizika (npr. obveznice s različitim rokovima dospijeća), ali i u tom segmentu su vidljivi pozitivni pomaci.
I valutni odnosi poznati su studentima – dvije trećine, odnosno njih 65 posto, dalo je točan odgovor. Jednostavan kamatni račun studenti dobro primjenjuju, dok je složeni (izračunavanje kamata na jednu ili više glavnica kojima su u prethodnim razdobljima dodane kamate) tek malo slabije riješen.
Većina studenata (53 posto) zna koliki se osnovni iznos iz plaća izdvaja za mirovinu, a tek nešto manje ispitanika točno je odgovorilo i kako se taj iznos raspodjeljuje.
Internet važan izvor informacija
Zaključak je kako osnovne financijske ideje i instrumenti studentima nisu nepoznanica i da ih vrlo dobro znaju primijeniti u svakodnevnom životu, te da su bolje upoznati i s osnovnim trendovima vezanim uz mirovine.
Najvažniji izvori informacija su im internet (83 posto) i obitelj (75 posto), dok je korištenje umjetne inteligencije u svrhu financijskog savjetovanja već zauzelo važno mjesto – trećina studenata koristi je za informiranje, a svaki deseti student koristi i njene financijske savjete.
Kad su u pitanju mirovine, čak 31 posto studenata već razmišlja o umirovljeničkim danima kao sastavnom dijelu života. Naime, od 2022. godine istraživanje sadrži i pitanja o mirovinskoj pismenosti.
Posebno je pozitivno da studenti pokazuju visoku svijest o osobnoj odgovornosti za buduća mirovinska primanja jer njih 76 posto planira dodatnu štednju za mirovinu kad se zaposle.
Uz to, voljni su se dodatno educirati – čak 69 posto je iskazalo ovu želju, a već danas iskazuju i financijsku disciplinu u smislu kontrole vlastitih financija, te ih 48 posto redovito štedi.
Ne trošite ono što ostane nakon štednje, nego štedite prije nego što počnete trošiti
Po završetku predstavljanja rezultata istraživanja, održana je panel-diskusija “Financijska pismenost mladih – izazovi, odgovornosti i budući smjerovi razvoja”, u kojoj su sudjelovali ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija RH Ana Zorić, članica Upravnog vijeća Hanfe Martina Verić, Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Tomislav Jagušt te predsjednik Uprave Allianz ZB i predsjednik UMFO-a Kristijan Buk. Panel je moderirala izvanredna profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dajana Barbić.
Galić je sugerirao da se istraživanje proširi i na strukovne škole, a u tom smjeru je išao i komentar Verić kako financijsku pismenost osim na fakultete treba uvesti i u škole jer svi ne idu na fakultete.
Zajednički su zaključili kako mlade štednja za mirovinu zbog dobi još previše ne zanima, pri čemu je Buk spomenuo događaj na kojem su mladi većinu pitanja imali o kriptu, dok nitko nije postavio niti jedno pitanje o mirovinskoj štednji. Verić se složila dodavši kako tome ne pomaže ni suhoparnost informacija koje se mogu pronaći na webu, no sugerirala je kako će uz bilo kakvu svijest o štednji radi npr. popravka ili kupnje novih kućanskih aparata sa sobom s vremenom dovesti i svijest o mirovini.
Govoreći o poželjnim promjenama u sljedećih pet godina, Zorić je rekla kako bi bilo dobro da do tada svaka mlada osoba zna razliku između neto i bruto plaće.
Galić je podsjetio kako dio ljudi ne štedi jer nemaju od čega, dok je Verić citirala savjet Warrena Buffetta ‘Ne trošite ono što ostane nakon štednje, nego štedite prije nego što počnete trošiti’.
