Porez na druge nekretnine u New Yorku izazvao bijes milijardera, evo koliko će plaćati
Magnat hedge fondova Ken Griffin i gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani javno su se sukobili oko novog gradskog pied-à-terre poreza na druge nekretnine, no detaljnija analiza pokazuje koliko će najbogatiji među najbogatijima zapravo malo platiti.
Porez New Yorka na druge nekretnine, koji je stupio na snagu 1. srpnja, izazvao je veliko negodovanje među milijarderima, ali i drugim vlasnicima nekretnina. Dok gradske vlasti još utvrđuju koje će nekretnine biti obuhvaćene novim nametom, u ponedjeljak su objavile opsežan popis koji uključuje stotine tisuća adresa i imena vlasnika.
Napetosti traju još od travnja, kada je gradonačelnik Zohran Mamdani predstavio plan za uvođenje poreza snimivši video ispred penthousea vrijednog 240 milijuna dolara u vlasništvu milijardera i osnivača hedge fonda Kena Griffina. „Kad sam se kandidirao za gradonačelnika, rekao sam da ćemo oporezovati bogate“, rekao je Mamdani gledajući u kameru. „E pa danas oporezujemo bogate.“
Griffin je uzvratio jednako oštro, nazvavši video „jezivim“ i „zastrašujućim“. Na konferenciji Milken Institute Global Conference u svibnju izjavio je da „Mamdani vrlo jasno daje do znanja da New York ne cijeni uspjeh“. Čak je zaprijetio da će njegova tvrtka Citadel odustati od planirane izgradnje uredskog tornja vrijednog šest milijardi dolara na Manhattanu te premjestiti još zaposlenika u Miami, kamo je 2022. preselio sjedište tvrtke iz Chicaga. Njegov partner u projektu, bivši milijarder i nekretninski magnat Steven Roth, otišao je još dalje, ustvrdivši da je slogan „oporezujmo bogate“, kada ga političari izgovaraju „s ljutnjom i prezirom“, „jednako pun mržnje kao i neki odvratni rasistički pogrdni izrazi“.
Kako funkcionira porez na druge nekretnine
Novi porez, poznat kao pied-à-terre porez, odnosi se na nekretnine koje nisu primarno prebivalište vlasnika. To uključuje stanove i kuće u New Yorku čiji vlasnici žive izvan grada, ali i dodatne nekretnine građana koji već žive u jednoj od pet gradskih četvrti. Porez je zasad odobren do 2031. godine i u početku obuhvaća kuće procijenjene na više od pet milijuna dolara te stanove i zadružne stanove (co-op) vrijedne milijun dolara ili više. Nekretnine koje su iznajmljene ili služe kao primarno prebivalište vlasnika ili članova njegove uže obitelji oslobođene su poreza.
Tijekom prve dvije godine porez će se obračunavati prema službenim procijenjenim vrijednostima grada, koje su poznate po tome da su znatno niže od stvarnih tržišnih cijena. Primjerice, Ken Griffin je 2019. platio rekordnih 240 milijuna dolara za svoj penthouse na Manhattanu, što je i dalje najskuplja prodaja stambene nekretnine u povijesti SAD-a. Međutim, prema podacima Gradskog odjela za financije, njegova je službena procijenjena vrijednost svega 15,6 milijuna dolara. Grad planira ispraviti taj nesrazmjer od porezne godine 2028./29., kada će vrijednosti nekretnina biti ponovno određene prema usporedivim prodajama i tržišnim cijenama. Nakon toga porez će se primjenjivati samo na nekretnine vrijedne više od pet milijuna dolara.
Koliko će milijarderi zapravo platiti?
Unatoč velikoj medijskoj pažnji, novi porez jedva će osjetno utjecati na bogatstvo Griffina ili bilo kojeg drugog milijardera. (Također je malo vjerojatno da će značajno povećati gradske prihode.) Forbes je procijenio koliko bi porez do 2031. godine koštao deset milijardera koji posjeduju nekretnine u New Yorku. Analiza se usredotočila na najbogatije ljude svijeta i vlasnike nekih od najskupljih nekretnina ikad prodanih u gradu. Za prve dvije godine korištene su gradske procijenjene vrijednosti, a za sljedeće tri godine prosjek kupovne cijene i aktualnih tržišnih procjena s internetskih platformi poput Zillowa.
Prema tim izračunima, Ken Griffin – koji osim penthousea posjeduje i dva stana u zgradi na adresi 740 Park Avenue ukupne vrijednosti oko 83 milijuna dolara – do 2031. godine platio bi oko 12,9 milijuna dolara poreza. To predstavlja tek 0,025 % njegova bogatstva procijenjenog na 51,4 milijarde dolara. Drugim riječima, to bi bilo kao da osoba čija imovina vrijedi 100.000 dolara plati dodatnih 25 dolara poreza – manje od cijene dvije čaše vina.
Još je manji teret za Jeffa Bezosa, četvrtog najbogatijeg čovjeka na svijetu, koji u New Yorku posjeduje devet nekretnina. Procjenjuje se da bi njegov porezni račun iznosio oko 5,1 milijun dolara, pri čemu nekoliko njegovih stanova, kupljenih još 1990-ih, vjerojatno ni ne doseže prag za oporezivanje. Bezos nije javno kritizirao novi porez, koji iznosi tek oko 0,002 % njegova bogatstva od 247,1 milijardu dolara. Štoviše, u svibnju je za CNBC izjavio da je to „sasvim razumna stvar za New York“.
Čak ni za manje imućne milijardere porez neće predstavljati osobit financijski teret. Primjerice, Joseph Tsai, suosnivač Alibabe, koji živi u Hong Kongu, 2021. godine platio je 345,5 milijuna dolara za tri stana u luksuznom neboderu 220 Central Park South na njujorškoj „Aleji milijardera“. Procjenjuje se da će do 2031. godine platiti oko 12,4 milijuna dolara poreza, odnosno približno 0,1 % svog bogatstva od 12,3 milijarde dolara.
Stručnjaci: Troškovi provedbe veći od koristi
„Gotovo ispada da Mamdani zapravo ni ne oporezuje bogate onako kako je obećao“, smatra Nathan Goldman, profesor računovodstva na Sveučilištu North Carolina State koji je za Forbes analizirao ovaj porez. Ističe da će procjena vrijednosti ultraluksuznih nekretnina zahtijevati dodatne stručnjake i resurse.
„Grad će morati zaposliti mnogo novih ljudi samo kako bi mogao provoditi ovaj porez“, kaže.
Vlasnici već traže načine za smanjenje poreza
Milijarderi koji žive u New Yorku i posjeduju više nekretnina mogu smanjiti porez tako da kao primarno prebivalište prijave svoju najvrjedniju nekretninu. Primjerice, bivši gradonačelnik Michael Bloomberg kao primarno prebivalište vodi svoju vilu u East 79th Streetu, pa na nju neće plaćati dodatni porez.
Slično je postupio i upravitelj hedge fonda Bill Ackman, koji je svoj dvoetažni penthouse vrijedan 91,5 milijuna dolara u neboderu One57, kupljen 2015., prijavio kao primarno prebivalište. Time bi do 2031. mogao uštedjeti oko 4,6 milijuna dolara. Njegov drugi penthouse, koji se nalazi u zadružnom stanu (co-op), nije bio na popisu koji je grad objavio pa Forbes nije mogao procijeniti koliki bi porez plaćao za tu nekretninu.
Ackmana, međutim, više zabrinjava utjecaj poreza na vrijednost nekretnina nego sam porez. „Ljudi poput Kena Griffina čine luksuznu gradnju u New Yorku isplativom, stvarajući dobro plaćena radna mjesta u građevinarstvu, posredovanju, pravu, marketingu i drugim sektorima“, napisao je na platformi X u travnju. „Teško mi je zamisliti da su građevinski sindikati u New Yorku oduševljeni ovim planom.“
S druge strane, barem jedan stručnjak za procjenu nekretnina smatra da su takvi strahovi pretjerani. Profesor Sveučilišta Columbia Jonathan Miller napisao je u travnju da će se „prodaja nekretnina skupljih od pet milijuna dolara vjerojatno usporiti dok se prodavatelji ne prilagode novim tržišnim uvjetima. Nakon toga će se porez jednostavno uračunati u tržišnu vrijednost nekretnina.“
Koliko će grad zapravo zaraditi?
Porezi na nekretnine najveći su izvor prihoda grada New Yorka. Prema podacima Real Estate Board of New York, u 2025. godini donijeli su 39,6 milijardi dolara, odnosno 49,4 % svih lokalnih poreznih prihoda.
Administracija gradonačelnika Mamdanija procjenjuje da bi novi porez mogao donositi oko 500 milijuna dolara godišnje, dok gradski kontrolor smatra da će stvarni prihod biti između 340 i 380 milijuna dolara, uzimajući u obzir promjene ponašanja vlasnika i izuzeća za iznajmljene nekretnine. U oba slučaja riječ je o relativno skromnom iznosu u odnosu na gradski proračun za sljedeću godinu, koji iznosi 125,8 milijardi dolara.
„To nije velik iznos ni za Griffina, a ni 500 milijuna dolara godišnje neće bitno promijeniti gradske financije“, zaključuje Goldman. „Zato se nameće pitanje koja je uopće svrha svega ovoga – zašto se jedni toliko bune protiv poreza, a zašto ga drugi uopće uvode?“
Giacomo Tognini, zamjenik urednika Forbes (link na originalni članak)
