Amerikanci drže rekordne iznose u dionicama. Zašto ekonomisti zbog toga zovu na uzbunu?
Prema podacima Federalnih rezervi, izravna i neizravna ulaganja u dionice, uključujući investicijske fondove i mirovinske planove, činila su rekordnih 45 posto financijske imovine američkih kućanstava u drugom tromjesečju.
Amerikanci imaju više novca uloženog u dionice nego ikad prije. No, iako uspon tržišta možda napuhuje njihove račune, istodobno su izloženiji nego ikad mogućem padu burze.
Prema podacima Federalnih rezervi, izravna i neizravna ulaganja u dionice, uključujući investicijske fondove i mirovinske planove, činila su rekordnih 45 posto financijske imovine američkih kućanstava u drugom tromjesečju, piše CNN.
Ova rekordna razina vlasništva nad dionicama izaziva zabrinutost oko toga bi li pad tržišta mogao pogoditi osobne financije Amerikanaca — osobito u gospodarstvu s krhkim tržištem rada i tvrdokornom inflacijom. Prekretnicu je potaknulo više faktora: dionice su dosegnule rekordne razine, povećavši vrijednost ulaganja; sve više Amerikanaca izravno sudjeluje na burzi; a mirovinski štedni planovi poput 401(k), koji ulažu u dionice, postali su vrlo popularni u posljednjim desetljećima.
Rekordne razine dionica općenito su dobre jer omogućuju većem broju ljudi da profitiraju od uspjeha korporativne Amerike, osobito dugoročnim investitorima.
No, postoje i rizici.
Utjecaj burze na gospodarstvo
Budući da toliko ljudi sada posjeduje dionice i drži velik dio svog novca u njima, tržište ima snažniji utjecaj na gospodarstvo, na bolje ili na lošije, kaže Jeffrey Roach, glavni ekonomist u LPL Financial.
“Učinak naglog uspona ili pada burze — u oba smjera — imat će daleko veći utjecaj na gospodarstvo nego, recimo, prije deset godina”, rekao je Roach.
Posebno je zabrinjavajuće što je vlasništvo Amerikanaca nad dionicama premašilo razine s kraja 1990-ih, neposredno prije pucanja dot-com balona, kaže John Higgins, glavni tržišni ekonomist konzultantske kuće Capital Economics.
“To bi trebalo upaliti alarm, čak i ako burza nastavi rasti potaknuta entuzijazmom oko umjetne inteligencije”, napisao je Higgins klijentima.
“Doista, naša prognoza jest da će S&P 500 ostvariti dodatne dobitke ove i sljedeće godine”, dodao je. “Ali trenutačno vrlo visok udio dionica jest crvena zastavica na koju treba obratiti pažnju.” S&P 500 je skočio 33 posto od svog minimuma 8. travnja. Od 1. siječnja porastao je 13 posto i ove godine postavio čak 28 rekorda.
Velika koncentracija indeksa
Rast tržišta ove godine pogonjen je procvatom umjetne inteligencije. Velike tehnološke kompanije poput Nvidije eksplodirale su, podižući glavne indekse poput S&P 500, koji su ponderirani prema tržišnoj vrijednosti kompanija. “Veličanstvena sedmorka” tehnoloških dionica — uključujući Alphabet, Amazon, Apple, Metu, Microsoft, Nvidiju i Teslu — činila je oko 41 posto rasta S&P 500 ove godine, prema podacima Howarda Silverblatta, višeg analitičara indeksa u S&P Dow Jones Indices.
Investitori imaju koristi, no kako S&P 500 postaje sve koncentriraniji — sedmorka sada čini 34 posto tržišne vrijednosti indeksa — ulagači ostaju izrazito izloženi sudbini tek nekoliko ogromnih kompanija. Rekordne razine vlasništva nad dionicama ne odnose se samo na američka kućanstva. Prema podacima Federalnih rezervi, i udio stranih ulagača u američkim dionicama dosegnuo je rekord u drugom tromjesečju. Povijest pokazuje da kada vlasništvo nad dionicama dosegne rekordne razine, raste i rizik od pada te mogućnost ispodprosječnih prinosa, kaže Rob Anderson, američki sektorski strateg u Ned Davis Researchu.
“Investitori ne bi trebali očekivati da će se ponoviti prinosi kakve smo vidjeli u posljednjem desetljeću”, rekao je Anderson. “U sljedećih deset godina vjerojatno će doći do pada prinosa.”
Bogati sve bogatiji, siromašni siromašniji
Dok S&P 500 lebdi blizu rekordnih razina, rastu i zabrinutosti oko pojave tzv. K-oblikovanog gospodarstva (K-shaped economy), u kojem najbogatiji Amerikanci postaju još bogatiji, dok se najsiromašniji muče ili još više siromaše. To je dijelom zato što tržište rada, gdje većina Amerikanaca zarađuje većinu svog novca, stagnira, dok burza, na kojoj bogati uglavnom zarađuju, bilježi snažan rast.
“Oni koji imaju značajno bogatstvo u dionicama osjećaju se kao da im ide izvanredno dobro”, rekao je Michael Green, glavni strateg u Simplify Asset Managementu. “Oni koji nemaju, a koji su uglavnom vezani uz zaposlenje kao svoj glavni izvor prihoda, osjećaju se puno ograničenije u današnjem društvu.”
To stvara iskrivljenja i u gospodarskim podacima, dajući ružičastiju sliku nego što ju mnogi Amerikanci doista osjećaju u svojim životima. Snažna burza podupire neto vrijednost bogatih, potičući njihovu potrošnju, koja zauzvrat potiče gospodarski rast, rekao je Roach iz LPL Financiala.
Podaci potvrđuju taj raskorak: gornjih 10 posto najbogatijih (s godišnjim prihodima većim od 353.000 dolara) činilo je više od 49 posto potrošnje kućanstava u drugom tromjesečju, što je najveći udio otkad se vodi evidencija od 1989., prema Marku Zandiju, glavnom ekonomistu u Moody’s Analyticsu.
Pad poguban za sve
No ispod površine gospodarstvo je na klimavim temeljima: Amerikanci s nižim prihodima sve su više opterećeni, a ako dođe do pada tržišta, to bi moglo uzdrmati bogate Amerikance koji trenutno svojim trošenjem drže gospodarstvo na nogama.
“Burza postaje važniji pokretač gospodarstva kad imate toliku izloženost”, rekao je Kevin Gordon, viši investicijski strateg u Charles Schwabu.
Gordon je dodao da dok rast tržišta može potaknuti potrošnju, suprotno vrijedi kad tržište tone.
“Postoji veći rizik da, ako dođe do dugotrajnijeg pada burze, to počne opterećivati potrošnju kućanstava i posebno utjecati na psihologiju bogatijih slojeva”, rekao je Gordon.
