Bosqar Invest će po prvi put nuditi dionice građanima. CFO Vanja Vlak najavio još akvizicija

Bosqar Invest u posljednje vrijeme ozbiljnije je ušao u prehrambeni sektor. Postali su većinski vlasnici slovenskog poljoprivrednog lanca Panvita, akvizirali su najveću hrvatsku i regionalnu grupaciju Mlinar, a upravo planiraju akviziciju PIK-a Vrbovec – jednog od najvažnijih hrvatskih društava za proizvodnju hrane i najvećeg proizvođača mesa i mesnih prerađevina u državi. To je bio povod za razgovor s CFO-om kompanije, Vanjom Vlakom, koji je najavio još jednu ponudu dionica tvrtke. Po prvi put one će se nuditi građanima i malim ulagačima.
Bosqar Invest je počeo okupljati bitne tvrtke u prehrambenom sektoru. Kakva je strategija? U kojim sve područjima i zašto baš ta područja?
Procjenjuje se da bi grupa koja objedinjuje Panvitu, Mlinar i PIK, dakle grupa temeljena na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnoj bazi, s više farmi, proizvodila preko 120.000 tona godišnje mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, raspolagala s tri najnaprednija pogona za preradu u regiji te značajnim stočnim kapacitetima.
Razlog zašto se fokusiramo upravo na ta područja vrlo je jasan. Prehrambena industrija zadovoljava jednu od najosnovnijih potreba potrošača, što je čini jednim od najotpornijih i najstabilnijih sektora gospodarstva. Upravo u takvim industrijama vidimo dugoročni potencijal rasta, ali i predvidivost koja je ključna za izgradnju vrijednosti.
Model koji povećava održivost poslovanja
Istovremeno, tržište u regiji je još uvijek fragmentirano, što otvara prostor za konsolidaciju. Vjerujemo da kroz povezivanje komplementarnih kompanija možemo ostvariti značajne operativne i tržišne sinergije – od optimizacije nabave i proizvodnje do jačanja distribucije i brendova.
Naš cilj nije samo posjedovati pojedinačne uspješne kompanije, nego izgraditi regionalnog lidera koji kroz integraciju cijelog lanca može dugoročno osigurati veću učinkovitost, stabilnost opskrbe i konkurentnost na širem tržištu.
U uvjetima globalne nesigurnosti, volatilnih cijena i poremećaja u opskrbi, takav model omogućuje veću kontrolu, otpornost i dugoročnu održivost poslovanja.
Novo izdanje dionica
Možete li reći nešto konkretnije i o budućim investicijama?
Naše buduće investicije dosljedno slijede istu strategiju – ciljano i selektivno širimo postojeće vertikale, kombinirajući organski rast s akvizicijama.
Organski rast osiguravamo kroz operativna unaprjeđenja, uvođenje najboljih upravljačkih praksi i daljnju digitalizaciju, dok kroz akvizicije tražimo kompanije koje se mogu prirodno uklopiti u sustav i dodatno ga ojačati.
U prehrambenom segmentu to konkretno znači ulaganja duž cijelog lanca vrijednosti, od proizvodnje i prerade do logistike i distribucije. Naš cilj je zatvaranje tog lanca, jer upravo tu nastaju ključne sinergije i dugoročna stabilnost poslovanja.
Kod svake potencijalne akvizicije važno nam je da ima jasnu stratešku ulogu i da doprinosi postojećem ekosustavu, a ne da bude izolirani dodatak portfelju.
U tom kontekstu treba promatrati i novo izdanje dionica koje planiramo, odnosno SPO (sekundarna javna ponuda, odnosno ponuda dionica tvrtki koje već kotiraju na burzi, op.a.)
Ideja je da sredstva prikupljena kroz taj SPO primarno budu usmjerena na ubrzanje strateškog širenja, prije svega kroz akvizicije u ključnim poslovnim vertikalama, uključujući i najavljenu akviziciju PIK Vrbovca, kao i druge M&A prilike koje mogu generirati sinergije, osnažiti rast grupe i doprinijeti stvaranju dugoročne vrijednosti za naše dioničare.

U 10 godina prihodi porasli 150 puta
Izdavali ste obveznice, sad najavljujete i SPO. Možete li detaljnije predstaviti koliko ste sredstava prikupili i koliko ih planirate prikupiti iz kojih izvora? Koliku dokapitalizaciju planirate?
Bosqar je danas jedan od najaktivnijih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi i u proteklih šest godina više smo puta uspješno testirali različite instrumente tržišta kapitala. Proveli smo inicijalnu javnu ponudu, dvije sekundarne ponude dionica te dva izdanja obveznica povezanih s održivim poslovanjem, pri čemu je drugo izdanje bilo i najveće takve vrste u Hrvatskoj.
Posebno je važno istaknuti da su u svim tim procesima sudjelovala sva četiri hrvatska mirovinska fonda – Allianz ZB, Erste Plavi, PBZ CO i Raiffeisen – što smatramo jasnom potvrdom povjerenja institucionalnih investitora u naš poslovni model, financijsku disciplinu i strateški smjer. Kao CFO grupe, na to sam posebno ponosan.
Planirano novo izdanje dionica, koje je podložno odobrenju Glavne skupštine u svibnju, vidimo kao prirodan sljedeći korak u razvoju kompanije.
To za nas nije samo pitanje prikupljanja kapitala, nego i dodatnog otvaranja kompanije prema tržištu, odnosno širenja baze investitora. Kao hrvatska kompanija listana na Zagrebačkoj burzi, želimo omogućiti i široj javnosti, odnosno građanima i malim ulagačima, da sudjeluju u daljnjem rastu Bosqara.
Rezultati koje smo ostvarili daju čvrst temelj za takav iskorak. U posljednjih deset godina prihodi grupe porasli su više od 150 puta, dok je vrijednost dionice od izlaska na burzu 2019. godine porasla za preko 1000 posto.
To pokazuje našu sposobnost da prepoznamo prilike, realiziramo investicije i razvijamo kompanije u različitim tržišnim uvjetima.
Što se tiče konkretnih parametara novog izdanja, u ovom trenutku još je prerano govoriti o detaljima. Glavna skupština zakazana je za 11. svibnja. Na toj sjednici će se odlučivati o predloženim odlukama, nakon čega ćemo moći podijeliti preciznije informacije s javnošću.
Akvizirane tvrtke se treba uklopiti u sustav
Koliki postotak prikupljenih sredstava ide u akvizicije, a koliki u druga područja?
Namjera je da glavnina sredstava koju planiramo prikupiti bude usmjerena na akvizicije i daljnje širenje poslovnih vertikala, primarno u prehrambenoj industriji.
Tu je, u prvom planu, namjeravana akvizicija PIK Vrbovca, ali razmatramo i druge akvizicijske prilike koje zadovoljavaju naše preduvjete, kako u Foodu, tako i u ostalim vertikalama.
Dio sredstava koristio bi se i za daljnju integraciju, operativna unapređenja i jačanje postojećih sustava, ali to je u funkciji istog cilja – skaliranja i povezivanja poslovanja.
Tako da ne bih nužno tu radio neku distinkciju između „akvizicija” i „ostalog”. Primjerenije je govoriti o jedinstvenom investicijskom ciklusu u kojem je fokus na rastu kroz aktivno upravljanje i razvoj kompanija.
Pojednostavljeno: većina kapitala ide u rast i širenje, dok ostatak podržava realizaciju tog rasta kroz integraciju i aktivnosti koje unapređuju operativnu izvrsnost.
Koji su ključni kriteriji koje gledate kad su u pitanju investicije?
Svaka transakcija uključuje dubinsku analizu, pažljivo strukturiranje i vrlo razrađene planove integracije, jer upravo u toj fazi nastaje najveći dio vrijednosti. Cilj nije samo zaključiti akviziciju, nego osigurati da se ona uspješno uklopi i razvija unutar sustava.
U pravilu gledamo kombinaciju financijskih i strateških kriterija, uz napomenu da nam je strateški „fit“ neke kompanije za Bosqar Invest uvijek na prvom mjestu.
To konkretno znači da svaka nova kompanija mora imati jasnu ulogu unutar naše grupacije i kapacitet da nadogradi ono što već postoji.
Investiramo isključivo kada procijenimo kako se određena akvizicija uklapa u dugoročnu strategiju i kako može doprinijeti stvaranju dodatne vrijednosti kroz sinergije, bile one operativne, tržišne ili tehnološke.
Financijski kriteriji, poput profitabilnosti, naravno, ostaju važni, ali jednako gledamo i potencijal za unapređenje poslovanja.
Naš pristup nakon investicije je aktivan – ulazimo u priču kao partner koji kroz upravljanje, procese i znanje može podići vrijednost kompanije.
Hrvatska nije potpuno samodostatna
Koliko je Hrvatska samodostatna kad je u pitanju prehrambena industrija? Možete li prokomentirati s naglaskom na podindustrije u kojima Bosqar posluje? Koji su mogući izazovi pred Hrvatskom u slučaju kriza različite vrste?
Hrvatska danas nije u potpunosti samodostatna u prehrambenoj proizvodnji, a to je posebno vidljivo u segmentu mesa, gdje je razina samodostatnosti oko 63 posto. Kada se pogleda detaljnije, ona dodatno varira – od oko 50 posto u svinjskom do približno 73 posto u peradarskom mesu. Istovremeno, visoka razina potrošnje rezultira značajnim uvozom i izraženim vanjskotrgovinskim deficitom, što jasno ukazuje na strukturnu neravnotežu između domaće proizvodnje i potražnje.
U takvom kontekstu prehrambena industrija prestaje biti samo gospodarska grana i postaje jedno od ključnih pitanja stabilnosti. U uvjetima geopolitičkih napetosti kakvima danas svjedočimo kad je riječ o, primjerice, eskalaciji rata na Bliskom istoku, poremećaja u globalnim lancima opskrbe i volatilnosti cijena, sposobnost zemlje da proizvodi i distribuira vlastitu hranu postaje strateška prednost i svojevrsni zaštitni mehanizam od vanjskih šokova.
Posebno važnu ulogu u tome imaju velike i integrirane kompanije koje mogu upravljati cijelim lancem vrijednosti.
Upravo zato smatramo da sustavi poput onog koje BOSQAR gradi u svojoj Future Food vertikali imaju širi značaj od samog tržišnog udjela. Takve kompanije i platforme povezuju domaću poljoprivredu i tržište, osiguravaju kontinuiran otkup sirovina i omogućuju stabilnije planiranje proizvodnje, što je ključno za dugoročnu održivost cijelog sektora.
Glavni izazovi za Hrvatsku u kriznim scenarijima proizlaze upravo iz te ovisnosti o uvozu.
U slučaju poremećaja u međunarodnoj trgovini, rasta cijena energenata ili logističkih ograničenja, zemlje s nižom razinom samodostatnosti izloženije su rizicima u opskrbi i cijenama. Zato je jačanje domaće proizvodnje, modernizacija industrije i povezivanje s poljoprivredom jedan od ključnih razvojnih prioriteta.
Iz naše perspektive, upravo tu vidimo i priliku, i ulogu Bosqara – kroz izgradnju integrirane prehrambene vertikale koja povezuje proizvodnju, preradu i distribuciju, želimo doprinijeti većoj otpornosti sustava, stabilnosti opskrbe i dugoročnom povećanju samodostatnosti domaće prehrambene industrije.
Poslovanje na 23 tržišta
Što možete reći o konkurenciji, izvozu, imate li u planu i daljnja širenja izvan granica RH?
Već danas kao grupa poslujemo na 23 tržišta te zapošljavamo oko 18.000 ljudi, što jasno pokazuje da naš razvoj nije ograničen na lokalni kontekst. Upravo zato konkurenciju promatramo šire – na razini regije i Europe – jer je i naša ambicija graditi sustave koji mogu biti konkurentni na tom nivou.
Kroz godine smo izgradili četiri snažne i međunarodno relevantne grupacije – Panvitu, Mlinar, Mplus i Workplace – koje danas uspješno posluju na više tržišta i potvrđuju da naš model skaliranja i internacionalizacije funkcionira u praksi.
Taj isti pristup želimo dodatno razvijati u prehrambenoj vertikali. Fokus je na kontinuiranim ulaganjima u razvoj novih proizvoda, širenju na nova tržišta i povećanju proizvodnih kapaciteta, ali i na dubljoj integraciji unutar sustava.
U tom kontekstu gledamo i na planiranu akviziciju PIK Vrbovca.
Vidimo jasan potencijal za širenje portfelja i internacionalizaciju, ali i za snažnije povezivanje s ostatkom naše prehrambene platforme.
Istovremeno, važno mi je naglasiti da takav rast ide ruku pod ruku s jačanjem suradnje s domaćim dobavljačima, jer vjerujem da upravo povezivanje industrije i poljoprivrede dugoročno osigurava stabilnost i konkurentnost cijelog sustava.