Hrvatski građani u vrhu EU po posjedovanju nekretnina, manje od 10 posto živi u unajmljenim nekretninama
Hrvatski građani na četvrtom su mjestu u EU prema kriteriju življenja u vlastitom domu. Tek devet posto ih je u unajmljenim nekretninama.
Hrvatska je u vrhu Europske unije po broju građana koji žive u vlastitom domu. Prema podacima Eurostata, 2024. godine bilo ih je 91 posto. Nasuprot tome, u iznajmljenoj nekretnini živi tek devet posto građana.
Prosjek Europske unije iznosi 68 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na 69 posto u 2023. godini. Nikakva opterećenja pri tome nema 44,2 posto Europljana, dok ih 24,3 plaća kredit, hipoteku ili slično.
Najviše ljudi u najmu u Njemačkoj
Hrvatska je na četvrtom mjestu nakon Rumunjske (94%), Slovačke (93%) i Mađarske (92%). Među EU državama koje su nekoć pripadale zapadnom bloku, najviše je rangirana Italija na desetom mjestu sa 75,9 posto.
U bogatijim državama postotak građana koji žive u svojem domu je niži nego u siromašnijima, a iznimka je Norveška (koja nije članica EU pa se odvojeno nalazi u tablici) koja ima još veći postotak – 78,8 posto.
Jedina država u kojoj više ljudi živi u najmu je Njemačka, u kojoj u vlastitom domu živi 47,2 posto stanovništva. Slijede Austrija (54,5%) i Danska (60,9%).
U Hrvatskoj skoro nikome nije hladno
Kad je u pitanju broj ljudi koji žive u prenapučenoj nekretnini, najviše ih je u Rumunjskoj (40,7%) i Latviji (39,3%). Suprotnost su Cipar (2,4%) i Malta (4,4%). U Hrvatskoj ih je relativno visokih 31,7 posto, dok je EU prosjek 16,9 posto.
Postotak onih koji ne mogu održati kuće dovoljno toplima je 9,2 posto. Iznenađuje postotak za Hrvatsku od samo 4,6 posto, po čemu ispada bogatija od Njemačke i nekih drugih država s višim standardom. Doduše, nije navedena metodologija i uzorak koji je doveo do ovih rezultata.
U 2024. godini 8,2 posto stanovništva Europske unije trošilo je 40 posto ili više raspoloživog dohotka kućanstva na stanovanje, pri čemu su najviše stope zabilježene u Grčkoj (28,9%) i Danskoj (14,6%), a najniže na Cipru (2,4%) i u Hrvatskoj (3,7%). Za pretpostaviti je da je za mali postotak u Hrvatskoj zaslužna činjenica da većina građana živi u vlastitom domu.
