Hrvatski turizam ulazi u sezonu 2026. s opreznim optimizmom i pritiskom novog rasta troškova
Domaće turističke kompanije unatoč povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti u ovu turističku sezonu ulaze s trenutačno stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u vezi daljnjeg razvoja turističke sezone, ali i s očekivanjima nastavka rasta troškova, glavni su zaključci ankete koju su u ožujku proveli Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatskom udrugom turizma (HUT).
Većina objekata, njih 55%, trenutno bilježi stabilan status turističkih rezervacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a njih 33% bilježi rast rezervacija od 3 do 6 posto. No, sektor je i ove godine pod pritiskom novog rasta troškova, a vrlo je izvjesno da će se taj pritisak i povećati zbog produbljivanja energetske krize.
“Iako živimo u jako izazovnim vremenima, buking je na razini lanjskih rezultata, što se tiče dolazaka i što se tiče prognoze noćenja. Moramo biti oprezni, pratiti situaciju iz dana u dan. Hrvatski turizam ulazi u sezonu 2026. s opreznim optimizmom. Sve ukazuje na još jednu sezonu u kojoj će zbog različitih izazova trebati aktivno upravljati ponudom kako bi ponovili rezultat od prošle godine, no ono što je sigurno je da ćemo imati još jednu godinu rasta troškova većeg od rasta prihoda.
To smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora koji svoju konkurentnost mora čuvati nastavkom investicija u podizanje kvalitete i u održivost. No, uvjereni smo da će i ove izazovne godine pokazati da se može računati na turizam, da amortizira prelijevanje nepovoljnih gospodarskih trendova i na ukupno gospodarstvo i na državne financije, kao što je to bilo u krizama prethodnih godina”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
Rekao je da ima nešto otkaza rezervacija zbog situacije na Bliskom istoku i da su hotelijeri primijetili određeni pad bukinga iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i UK, kao i da ih pomno prate. Posebice Njemačku, čiji turisti čine najviše, oko 22 posto ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj.
“Bilježi se određena stagnacija, neki otkazi, što je logično. No, još ima vremena da se ti otkazi nadoknade s nekih drugih tržišta.”
Ostojić je komentirao je i prvu procjenu inflacije za ožujak od 4,8 posto. Po njegovim riječima, to može imati utjecaja na cijene hotela.
“Hrvatski turizam uvijek je znao u teškim situacijama postići dobre rezultate i najčešće izaći kao pobjednik. Sada smo na pragu opet jedne takve godine i jako vjerujem u turističke profesionalce da će znati izvući i ovu tešku godinu. Kada bih sada predviđao kako će 2026. završiti, rekao bih da će biti slična kao 2025. Živjeli smo u vremenima inflacije. Treba razmišljati kako preživjeti ta vremena i ponovno se vratiti u nekakvu stabilizaciju”, poručio je Ostojić.
Dodao je i da je buking hrvatskih hotela pred Uskrs je zadovoljavajući, sličan onome iz 2023. i 2024., pa se uz oprezni optimizam u četiri uskrsna dana očekuje oko 170 tisuća turista i do oko 550 tisuća noćenja.
Rezervacije stabilne, dio hotelijera očekuje rast cijena hrane i pića
Većina objekata, njih 67 posto ne vidi značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a čak 100 posto objekata nema naznaka promjene dužine boravka turista u odnosu na prošlu godinu. Što se pak tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina objekata, njih 81 posto, očekuje ponavljanje razine noćenja kao i prošle godine, dok ih 14 posto očekuje rast do 3 posto. Ipak, većina, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija u odnosu na prošlu godinu.
S obzirom na takva očekivanja potražnje, nema prostora za značajnije promjene u cijenama pa 72 posto objekata planira ove sezone rast prosječne dnevne cijene smještaja (ADR) između 3-6% u odnosu na prošlu godinu, što je oko procijenjene stope inflacije, pri čemu su najpozitivniji trendovi u segmentu 5* i 4* hotela te kampova. U skladu s tim 55 posto objekata planira rast ukupne razine godišnjih prihoda do 3 posto u odnosu na prošlu godinu.
“Očekivanja ispitanika za nadolazeću sezonu najpozitivnija su za upscale i luxury segment, kao i generalno za objekte u kojima su u proteklom razdoblju realizirane značajnije investicije. Također, kad se uzme u obzir da se u samo godinu dana udio ispitanika koji očekuju značajan utjecaj tehnoloških inovacija na poslovanje više nego udvostručio, ponovno se potvrđuje da je razdoblje statusa quo u hrvatskom turizmu iza nas. Uz nastavak investicija u kvalitetu ponude, ispitanici su sve više fokusirani na mogućnosti značajnije primjene AI rješenja u poslovanju, prvenstveno u segmentima marketinga i prodaje, a zatim i revenue managementa i upravljanja odnosima s gostima“ izjavio je Vjeran Buljan, Assistant Director u Deloitteovom odjelu strateškog savjetovanja i transakcija.
Direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Bernard Zenzerović o cijenama u hotelima ove godine je rekao da hotelijeri “pokušavaju uhvatiti ritam s porastom troškova” te da ih većina očekuje ove godine 3 do 6 posto veće prihode nego lani, uz isti takav rast cijena soba, a dvije trećine očekuju i rast cijena hrane i pića do 3 posto.
Trećina hotelijera rekla je da će unatoč velikom rastu troška rada pokušati povećati plaće za oko 10 posto.
“U sektoru je značajan rast plaća niz godina. Ove godine kolege procjenjuju da će svi operativni troškovi rasti i da su procjene za inflaciju sve veće. Ono što je uvijek glavni trošak u hotelijerstvu su upravo troškovi rada, a preko trećina hotelijera očekuje ove godine rast veći za 10 posto”, rekao je Zenzerović.
Investicije najviše u rekonstrukciju
Gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja, dok 42 posto koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja njih usmjerava prvenstveno u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte u održivost i energetsku učinkovitost. Kao najatraktivniji izvor financiranja ističe se HBOR, a zatim vlastiti kapital i bankarski krediti.
Glavne prepreke povećanju investicija ostaju: regulacija i spori urbanistički procesi, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te dostupnost kvalificirane radne snage.
