Kako će se iduće godine kretati cijene nafte, bakra, zlata i pšenice?
U 2026. godini bakar i plemeniti metali mogli bi dosegnuti nove rekorde, dok će cijene fosilnih goriva nastaviti rasti.
U protekloj godini na cijene roba utjecale su, između ostalog, carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, usporavanje rasta u Kini, rastuća potražnja za električnom energijom i ulaganja u umjetnu inteligenciju. Cijene nafte padaju i vjerojatno će nastaviti padati i sljedeće godine, dok su cijene plemenitih metala općenito porasle, što se očekuje da će se nastaviti i u 2026. godini. Cijene prehrambenih roba poput pšenice i kukuruza i dalje su pod utjecajem rata u Ukrajini.
Sveukupno, cijene roba rastu ove godine. Bloomberg Commodity Index porastao je za više od 15 posto od početka godine. S&P GSCI (Goldman Sachs Commodity Index) porastao je za pet posto u istom razdoblju.
Evo kako će se kretati cijene ključnih sirovina u 2026. godini.
Nafta će nastaviti rasti
Cijene sirove nafte pale su ove godine jer je globalna proizvodnja porasla unatoč napadim ukrajinskih dronova na ruske rafinerije i sankcijama na rusku proizvodnju. Tome je pridonijela povećana proizvodnja organizacije zemalja izvoznica nafte – OPEC+, od kojih su Saudijska Arabija i Rusija najveći proizvođači. Nakon dugotrajnog smanjenja proizvodnje, te zemlje sada pokušavaju zaštititi tržišni udio od drugih velikih proizvođača poput Sjedinjenih Država, Brazila, Kanade i Gvajane, koji također povećavaju proizvodnju.
Potražnja za naftom ne prati ovaj rast, potaknut sve većom elektrifikacijom globalnog gospodarstva, od električnih vozila do obnovljivih izvora energije, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA). Agencija predviđa višak ponude od gotovo četiri milijuna barela dnevno do 2026. godine, odnosno gotovo četiri posto globalne proizvodnje. Članice OPEC-a, s druge strane, vjeruju da će potražnja otprilike pratiti ponudu.
Barem u prvom dijelu godine, NLB fondovi također vide veću mogućnost daljnjeg pada cijena kao rezultat viška ponude, dok ne očekuju značajan rast potražnje, rekao je za Forbes Slovenia Matej Gosar, upravitelj imovine u NLB fondovima. Trend bi se mogao preokrenuti geopolitičkim promjenama ili smanjenjem proizvodnje OPEC-a, kaže.
Američka Uprava za energetske informacije (EIA) očekuje da će barel Brent sirove nafte ove godine u prosjeku koštati 69 dolara po barelu od 159 litara, dok će barel WTI (West Texas Intermediate) sirove nafte u prosjeku koštati 65 dolara, u usporedbi s prosječnom cijenom Brenta od preko 80 dolara u posljednje dvije godine. Cijena je pala za 18 posto od početka godine.
EIA očekuje da će sljedeće godine cijene biti još niže, na 55 dolara za Brent naftu i 51 dolar za WTI. Kažu da će cijene pasti u prvom tromjesečju 2026. kako se globalne zalihe u skladištima povećavaju tijekom zimskih mjeseci, kada je potražnja za naftom obično niža.
Plin je također jeftiniji
Cijene prirodnog plina u Europi pale su za oko 45 posto od početka godine, sa značajnim padom krajem godine, unatoč početku hladnog vremena, a zalihe plina u europskim skladištima plina bile su oko 10 posto ispod petogodišnjeg prosjeka.
Glavni razlog je povećanje pošiljki ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država, koje su ove godine osigurale više od polovice ukupnog LNG-a. S ograničenom potražnjom u Aziji, Europa je postala glavno odredište za američki plin, što je ove godine smanjilo razliku između cijene na američkom plinskom čvorištu Henry Hub i cijene na nizozemskom TTF čvorištu, koje se smatra referentnom cijenom plina u EU.
Tromjesečni terminski ugovor za plin trenutno košta nešto više od 28 eura po megavat-satu (€/MWh), s godišnjim prosjekom od 35 eura, prema analitičkoj tvrtki Kpler. Goldman Sachs očekuje da će prosječna cijena sljedeće godine biti 29 eura, a sljedeće godine 20 eura. U 2028./29. cijene plina u Europi mogle bi pasti i do 12 eura po megavat-satu.
Gosar iz NLB Sklada procjenjuje da će cijena plina sljedeće godine biti viša, ali ne značajno. “Povećanje će vjerojatno biti izraženije u SAD-u zbog bržeg rasta potražnje za električnom energijom, posebno u prvoj polovici godine. U Europi plin zamjenjuju drugi izvori energije, a uz dovoljan uvoz značajan porast cijena je malo vjerojatan, moguć je i pad u ljetnim mjesecima”, rekao je.
Većina industrijskih metala ove je godine porasla zbog snažne potražnje, unatoč nagloj rasprodaji u travnju kada je Trump nametnuo visoke carine većini trgovinskih partnera. Iako makroekonomsko okruženje ostaje neizvjesno, potražnju potiču ulaganja u elektrifikaciju, podatkovne centre i obranu.
Prema tvrtki za trgovanje robom Fastmarkets, ovi investicijski trendovi će se nastaviti. Prema Gosaru, EU očekuje da će se potrošnja električne energije povećati za 40 posto do 2030. godine, što postojeća infrastruktura ne može zadovoljiti, te su potrebna globalna ulaganja od 500 milijardi dolara godišnje. Istodobno, rastu ulaganja u ostalu infrastrukturu i obranu.
“Očekujemo da će sve navedeno doprinijeti povećanoj potražnji za industrijskim metalima i time rastu cijena. To je još više jer postoje veća regulatorna i ekološka ograničenja na strani ponude nego u prošlosti“, smatra upravitelj imovine.
Rekordni rast bakra
Najčešće korišteni industrijski metal, bakar, ove je godine oborio rekorde. Crveni metal, koji se smatra pokazateljem stanja globalnog gospodarstva, suočava se s rastućom nestašicom jer je proizvodnja u ključnim čileanskim i peruanskim rudnicima ograničena, kineske rafinerije ograničavaju preradu zbog niskih marži i nedostatka materijala, a globalna potražnja raste na štetu spomenutih ulaganja.
Cijena tromjesečnog bakra na Londonskoj burzi metala (LME) dosegla je 22. prosinca novi rekord od 11.982 dolara po toni, nakon gotovo godišnjeg povećanja od 40%. Skok je uzrokovan očekivanjima nižih kamatnih stopa u SAD-u i preseljenjem bakra iz Londona u SAD uoči potencijalnih američkih uvoznih carina, što bi stvorilo nestašicu drugdje.
Viši upravitelj investicijskih fondova u Triglav Investmentsu Matjaž Dlesk očekuje rast u budućnosti zbog gore navedenih čimbenika. Prema Fastmarketsu, trend rasta nastavit će se barem do prvog tromjesečja sljedeće godine. JP Morgan predviđa da će prosječna cijena bakra u 2026. biti 12.075 dolara po toni, s vrhuncem od 12.500 dolara u drugom tromjesečju. Citigroup predviđa 13.000 dolara po toni do drugog tromjesečja.
Uz bakar, snažno rastu i kositar i aluminij, iako je i njihova ponuda ograničena. Iznimke od trenda su olovo i nikal, a Fastmarkets također predviđa pad cijena cinka u 2026. i 2027. godini, jer unatoč globalnom deficitu Kina ima veliki proizvodni višak i brzo ga izvozi.
Plemeniti metali oborili rekorde
Plemeniti metali – zlato, srebro i platina – također su ove godine oborili rekorde. Zlato je ostvarilo svoj godišnji rast od otprilike 66% i 50 rekorda zbog kupnje središnjih banaka koje nastoje diverzificirati svoje rezerve s obzirom na geopolitičke napetosti otkako su zapadne zemlje zamrznule devizne rezerve s Rusijom 2022. godine, te zbog nižih kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi.
Srebro i platina zabilježili su još impresivnije rezultate u 2025. godini, potaknuti interesom investitora i ograničenom proizvodnjom, kao i potražnjom u industriji. Srebro je više nego udvostručilo svoju vrijednost, dosegnuvši rekordnih 69 dolara po unci u prosincu, dok je platina porasla za 136 posto na 2063 dolara po unci.
.NLB fondovi očekuju da će se pritisak na rast cijena zlata i srebra nastaviti u 2026. godini, osim ako se geopolitičke napetosti ne smire. Institut za srebro, industrijsko udruženje, također očekuje tržišni deficit i rekordnu industrijsku potražnju za srebrom, dok Svjetsko vijeće za zlato (WGC) procjenjuje da bi metal mogao dobiti između 15 i 30 posto ako dođe do ekonomske krize, te između 5 i 15 posto u slučaju manjeg usporavanja. Ako se gospodarski rast ponovno ojača, cijena zlata pala bi između 5 i 20 posto, procjenjuje WGC.
Analitičari na Wall Streetu također su optimistični. Američka banka JP Morgan predviđa cijene između 5200 i 5300 dolara za uncu od 31,1 grama u 2026. Goldman Sachs očekuje da će cijena do kraja sljedeće godine biti oko 4900 dolara, Deutsche Bank ima osnovni scenarij od 4450 dolara, a Morgan Stanley ima osnovni scenarij od 4500 dolara za 31,1 gram. Trenutna cijena je trenutno iznad 4400 dolara, nakon novog rekorda u ponedjeljak.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, mjerene indeksom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), rasle su tijekom cijele 2025. godine, a zatim su pale u posljednja tri mjeseca, te su do kraja studenoga pale neznatno ispod godišnje osnovne vrijednosti. Cijene mesa i biljnih ulja poskupjele su, dok su mliječni proizvodi, žitarice i šećer bili jeftiniji.
Svjetska banka predviđa blagi porast cijena prehrambenih proizvoda (0,2%) ove godine i pad cijena od 2,2% u 2026. godini. Očekuje se da će prehrambeni proizvodi poskupjeti za 0,3%, dok se očekuje da će pića – poput kakaa, kave i čaja – pojeftiniti za 7,2%.
Prema FAO-u, očekuje se da će globalna proizvodnja pšenice prvi put premašiti tri milijarde tona u 2025. godini, a porast će i proizvodnja ostalih žitarica. To je dijelom posljedica stabilizacije proizvodnje u crnomorskoj regiji otkako se Rusija 2023. povukla iz sporazuma s Ukrajinom o izvozu ukrajinskog žita.
Kako piše Fastmarkets, od tada su uspostavljeni alternativni putevi opskrbe. Očekuje se da će Rusija, koja je najveći svjetski izvoznik pšenice s petinom izvoza, učvrstiti svoje vodstvo u 2026. godini, jer očekuje povećanje proizvodnje od sedam posto na 87 milijuna tona, od čega je više od polovice namijenjeno izvozu.
“Kretanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda uvelike ovisi o čimbenicima koji mogu uzrokovati šokove na strani ponude, poput ograničenja prometnih ruta i vremenskih čimbenika“, objašnjava Gosar. “U nedostatku tih šokova, ne očekujemo rast za većinu prehrambenih proizvoda koji bi značajno odstupao od stope inflacije. Iznimke su neke robe koje su u nedavnoj prošlosti doživjele šok ponude i time brzi porast cijena (kakao, kava, šećer, riža). Očekujemo stabilizaciju cijena za njih.
Jan Artiček, novinar Forbes Slovenija
