Konferencija “Future 500”: Europa mora imati velike svjetski relevantne kompanije, to je nužno za ubrzani rast
Europska unija mora imati velike, svjetski relevantne kompanije jer je to nužno za ubrzani rast i stvaranje cijelih ekosustava koji se oko njih formiraju, istaknuto je u utorak na konferenciji “Future 500” na kojoj su sudjelovali predstavnici europskih institucija, država članica, privatnog sektora i akademske zajednice.
“Ovaj skup smo organizirali kako bismo okupili sve europske snage, potrebne da bi Europa i svaka od europskih zemalja, među njima i Hrvatska, bila sposobno pokrenuti ubrzani rast svojih kompanija kako bi one postale svjetski relevantne”, rekao je Stjepan Orešković iz Bosquar Investa, koji je utemeljitelj inicijative “Future 500” i organizator konferencije. Cilj inicijative je potaknuti stvaranje 500 uspješnih i perspektivnih kompanija korištenjem neiskorištenog kapitala koji postoji u Europskoj uniji.
Pod velikim kompanijama se misli na one vrjednije od 100 milijardi eura kakve su u posljednjih 15-ak godina stvorene u Sjedinjenim Državama i Kini.
“Jedan od velikih problema je što u Europi u posljednjih 50 godina nije stvorena nijedna nova kompanija vrjednija od 100 milijardi, a znamo kakav je utjecaj velikih kompanja na ekonomiju jer bez takvih kompanija ne nastaju cijeli ekosustavi koji su vezani na njih. Bez toga nema istraživanja, nema novih tehnologija, nema patenata”, rekao je Orešković.
“Nepobitno je da Europska unija treba načiniti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svoga gospodarstva i kako bi sustigle one koje na globalnoj razini brže rastu. Mislim da je današnji skup prilika gdje možemo čuti mišljenja dionika koji izravno sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti što je sve potrebno da se stvore preduvjeti za kompanije da se u Europi razvijaju, prošire na druga tržišta i ono što najvažnije da ostanu u Europi”, rekla je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.
Istaknula je da je poruka ovoga skupa da je potrebno tražiti bolje povezivanje privatnih i javnih ulaganja kako bi se osigurao gospodarski rast.
Orešković kaže da je europski paradoks to što Europa ima goleme financijske resurse ali ih ne zna koristiti.
“Samo na današnjoj konferenciji su prisutne banke i fondovi koji zajedno upravljaju s 2700 milijardi eura. Najveći problem Europe je što ne zna kako koncentrirati taj kapital i kako stvoriti jedinstveno tržište, to je drugi najveći izazov”, kaže Orešković, dodajući da iako postoji jedinstveno europsko tržište, ono je zapravo fragmentirano i imamo 27 različitih tržišta.
Orešković ističe da se u Europskoj uniji već dulje vrijeme govori o Uniji tržišta kapitala, koje se danas naziva Unija štednje i investicija. Na zadnjem sastanku Europskog vijeća zacrtano je da se Unija štednje i investicija ostvari do kraja ove godine.
“To je pitanje odluka zemalja članica hoće li dio svojih ekonomskih funkcija delegirati na europsku razinu. Danas smo imali priliku čuti i predsjednike vodećih burzi u Europi, koje su također premale i fragmentirane. Mi znamo da bez javnog listanja kompanija nijedna nije uspjela postići ubrzani rast”, rekao je Orešković.
Istaknuo je da je cilj identicifirati u svakoj državi članici po 100 poduzeća koje imaju najveći potencijal rasta.
Peter Grk, glavni tajnik Bledskog strateškog foruma, opisao je Europu kao da se nalazi u „nesigurnom trenutku“, uz istovremeno prepoznavanje vidljivog pomaka prema djelovanju. Jörn Fleck iz Atlantic Councila pojačao je tu poruku naglasivši kako snažni temelji Europe sada moraju rezultirati konkretnim isporukama: „Na svima nama je da potencijal pretvorimo u provedbu.“
Povjerenica za financijske usluge i investicijsku uniju Maria Luis Albuquerque je rekla da je nužno produbiti tržišta kapitala kako bi se kapital koristio za investicije, umjesto da završava na štednim računima ili pak bježi izvan Europe.
U održanim panel raspravama detaljnije su se istražile strukturne prepreke. Peter Bosek, predsjednik Uprave Erste Grupe, primijetio je da, iako sudjelovanje malih ulagača raste, kapital sve više teče kroz digitalne platforme umjesto kroz kanale dugoročnih ulaganja. Aart de Geus (ABP) i Rolf Kjærgaard (Novo Nordisk Foundation) složili su se kako je europski jaz u skaliranju usko povezan s nedovoljno iskorištenim institucionalnim kapitalom – osobito u usporedbi sa Sjedinjenim Državama, gdje mirovinski fondovi igraju znatno aktivniju ulogu u podupiranju domaćih rastućih poduzeća.
Osvrćući se na događaj, Aart de Geus, predsjednik ABP-a, fonda koji upravlja sredstvima u vrijednosti od 500 milijardi eura te bivši predsjednik i izvršni direktor Bertelsmann Stiftunga je izjavio: „Čestitam Stjepanu, timu i partnerima, jer u svojoj 45-godišnjoj karijeri nikada nisam svjedočio okupljanju poput ovog. Ovo je zaista jedinstveno, izuzetno dirljivo – i osjeća se snažan zamah. “
Čelnici vodećih burzi, uključujući Delphine d’Amarzit (Euronext Paris) i Adama Kostyála (Nasdaq Stockholm), istaknuli su kako većina europskih poduzeća i dalje kotira na lokalnim tržištima. Istodobno, Ivana Gažić (Zagrebačka burza) i Miljan Ždrale (EBRD) ukazali su na izazov kad je riječ o exitima u Srednjoj i Istočnoj Europi, gdje se poduzeća češće prodaju nego što rastu kroz inicijalne javne ponude dionica – unatoč znatno višem potencijalu stvaranja vrijednosti koji nude javne ponude.
S investitorskog stajališta, Robert Knorr (MidEuropa) opisao je skaliranje kao složen i kapitalno intenzivan process koji zahtijeva dugoročnu posvećenost. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končar grupe, naglasio je fragmentiranost tržišta kao ključno ograničenje, napominjući da je ekspanzija izvan Europe ponekad lakša nego skaliranje unutar nje.
Rasprave o talentima i mentalitetu potvrdile su slične teme. Marco Janezić (BlueRibbon) istaknuo je pristup kapitalu i talentima kao ključna ograničenja, dok je Tamara Zajac Balažič (SPIRIT Slovenija) pozvala na jačanje „pobjedničkog mentaliteta“. Mark Pleško (Cosylab) pokazao je da se globalnom kapitalu može pristupiti uz zadržavanje europskih korijena, naglašavajući kako ambicija i provedba u konačnici određuju uspjeh.
Carin Knoop (Harvard Business School) ukazala je na strukturne razlike u odnosu na Sjedinjene Države, uključujući snažnije mreže i veću prihvaćenost rizika. Ekonomist Guntram B. Wolff naglasio je da se ključni europski izazov krije u povećanju produktivnosti i održavanju rasta.
Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, predstavila je proširenje EU-a kao istovremeno ekonomsku i geopolitičku priliku koja donosi nova tržišta, talente i investicijski potencijal. Završni panel izravno je povezao proširenje s agendom skaliranja, naglašavajući važnost snažnije javne i privatne kapitalne podrške unutar europskog gospodarstva, koje predvode mala i srednja poduzeća
Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB-a, dodao je snažnu regionalnu perspektivu, naglasivši kako Jugoistočna Europa predstavlja i „motor“ rasta i strateški potencijal za Europsku uniju. Istaknuo je da bi proširenje EU-a, ako se provede odlučno, moglo otvoriti put prema još višim stopama rasta, uz jačanje ekonomske kohezije, stabilnosti i dugoročnih prinosa diljem Unije.
