Povjerenje u podatke, sustave i procese postaje ključni prioritet financijskih direktora u Hrvatskoj
PwC je objavio rezultate trećeg izdanja istraživanja CFO Compass za regiju jugoistočne Europe, koje analizira ključne prioritete, izazove i očekivanja financijskih direktora i financijskih lidera u osam zemalja regije. Istraživanje je obuhvatilo više od 230 sudionika iz više od 15 industrija, a ovogodišnji rezultati pokazuju značajan pomak fokusa financijskih direktora, s brzine i optimizacije troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese.
Rezultati za hrvatsko tržište pokazuju kako organizacije ubrzano ulažu u digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju, ali istodobno i dalje vode borbu s fragmentiranim sustavima, ručnim usklađenjima i nedostatkom standardiziranih podataka.
Prema istraživanju, 55 % organizacija u Hrvatskoj mjesečno zatvaranje poslovnih knjiga završava unutar pet dana, što potvrđuje rastuća očekivanja uprava u pogledu brzine financijskog izvještavanja. Međutim, PwC upozorava da se takva učinkovitost često postiže intenzivnim ručnim radom i dugotrajnim prekovremenim angažmanom financijskih timova. Istodobno, čak 37 % organizacija još uvijek računovodstvene podatke učitava u proračunske tablice i ručno ih usklađuje, što povećava rizik pogrešaka i ograničava skalabilnost procesa.
Istraživanje također pokazuje kako standardizacija podataka i integracija sustava ostaju jedan od najvećih izazova financijskih funkcija. Iako organizacije ulažu u ERP sustave i poslovnu analitiku, mnoge još uvijek posluju u izrazito heterogenom IT okruženju koje otežava protok podataka i automatizaciju procesa. Cilj su standardizirani podaci, no ERP sustav sam po sebi rijetko to može omogućiti. Ključ standardizacije nije jedan monolitni sustav, već dobro osmišljen ekosustav.
Slaven Kartelo, partner u PwC Hrvatska i član Uprave PwC-a, izjavio je:
“Istraživanje pokazuje jasan pomak fokusa financijskih direktora s brzine i troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese. Iako organizacije ubrzavaju zatvaranje knjiga, taj napredak često se temelji na manualnom radu i opterećenim timovima, uz povećan rizik pogrešaka. Tehnologija se ubrzano uvodi, ali podaci, kontrole i ljudi ne razvijaju se jednakom brzinom, što ograničava puni učinak transformacije.”
Umjetna inteligencija i AI agenti sve su važnija tema financijske transformacije. Čak 67 % financijskih direktora u Hrvatskoj istražuje mogućnosti primjene AI agenata ili je već pokrenulo pilot-projekte, dok 71 % organizacija za implementaciju umjetne inteligencije planira izdvojiti do 50.000 eura.
Unatoč snažnom interesu za umjetnu inteligenciju, istraživanje pokazuje da organizacije još uvijek nisu uspostavile odgovarajuće mehanizme nadzora i upravljanja. Svaka druga organizacija nije osposobila zaposlenike za korištenje umjetne inteligencije, a čak 77 % ispitanika navodi da pouzdani mehanizmi kontrole AI sustava još nisu formalno definirani.
Potencijal primjene umjetne inteligencije pritom ograničavaju tri ključne prepreke: vještine zaposlenika (54 %), kibernetički rizik (31 %) i privatnost podataka (29 %).
Ana Maria Cajner, voditeljica istraživanja CFO Compass za Hrvatsku i menadžerica u Odjelu za računovodstveno savjetovanje i transformaciju financijske funkcije u PwC Hrvatska, naglasila je:
“Sve je jasnije da transformacija danas nije prvenstveno tehnološki izazov, nego organizacijski i ljudski. Vrijednost novih alata nastaje tek kada ih prate odgovarajuća znanja, spremnost na promjenu i sposobnost da se tehnologija pretvori u bolju odluku i konkretnu poslovnu korist. Upravo zato razvoj kompetencija i prilagodba timova novim načinima rada postaju jedan od ključnih prioriteta suvremenih kompanija.”
Istraživanje pokazuje i da Hrvatska u području kibernetičke sigurnosti pokazuje višu razinu zrelosti od regionalnog prosjeka. Polovica organizacija već ima uspostavljenu funkciju kibernetičke sigurnosti, dok je dodatnih 46 % u fazi njezina razvoja. Ipak, ulaganja u digitalnu otpornost i dalje su ograničena, samo 19 % organizacija ulaže u upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofa, dok tek 1 % organizacija ulaže u arhitekturu nultog povjerenja (Zero Trust).
Bruno Čurčija, direktor u Odjelu za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima u PwC Hrvatska, izjavio je:
“Uloga financijskih direktora danas se sve više širi izvan tradicionalnih financijskih okvira. CFO mora biti integralni dio sustava korporativnog upravljanja, internih kontrola i upravljanja rizicima, osobito u kontekstu kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i regulatornih zahtjeva. Učinkovito kontrolno okruženje ne smije biti prepreka poslovanju, već mora omogućiti veću transparentnost, brže donošenje odluka i održiv rast.”
Tri godine od pokretanja istraživanja CFO Compassu regiji Jugoistočne Europe (JIE) jasno je da su se prioriteti financijskih direktora (CFO) promijenili. Financijski lideri u tvrtkama sve su svjesniji rizika i sporova, daju prednost sigurnosti i ekosustavima umjesto monolitnim rješenjima te razvoju vještina umjesto isključivog tehnološkog unaprjeđenja.
PwC zaključuje kako će organizacije koje uspiju povezati kvalitetne podatke, integrirane sustave, učinkovite kontrole i razvoj kompetencija imati značajnu konkurentsku prednost u nadolazećem razdoblju. U okruženju ubrzanih regulatornih i tehnoloških promjena, povjerenje postaje ključni temelj dugoročno održive financijske funkcije, više od konkurentske prednosti, faktor koji drži poslovanje na okupu.
