Zašto se u Australiji danas gotovo svaka druga kutija cigareta prodaje “ispod pulta”?
Val poreznih poskupljenja pretvorio je otočnu državu u zemlju s najskupljim cigaretama na svijetu, dok je paralelno procvjetao ilegalni biznis s duhanom čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara.
Australija danas ima najskuplje cigarete na svijetu. Prosječna cijena kutije cigareta srednje klase popela se na oko 55 australskih dolara, odnosno gotovo 35 eura – dvostruko više nego u New Yorku i čak šest puta više nego u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću uvedeno je osam velikih povećanja poreza s ciljem smanjenja stope pušenja, koja doista kontinuirano pada. No, istodobno su rekordno visoke cijene otvorile prostor snažnom rastu ilegalne trgovine, čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara i koja danas čini gotovo polovicu ukupnog tržišta duhana.
Za mnoge pušače razlika u cijeni postala je presudna. Umirovljena učiteljica Pat Felvus, danas 75-godišnjakinja, prisjeća se kako je prvi put kupila ilegalne cigarete koje se mogu nabaviti već za desetak australskih dolara po kutiji. Pitala se zašto bi itko plaćao četiri puta više u legalnoj prodaji, piše The New York Times.
Ne odustaju od porezne politike
Ilegalne cigarete danas su dostupne gotovo posvuda – u trgovinama mješovitom robom, slastičarnicama i specijaliziranim dućanima s duhanom. Konkurencija na crnom tržištu dodatno je srušila cijene “ispod pulta”, u vrijeme kada životni troškovi rastu. Organizirane kriminalne skupine bore se za udio na unosnom tržištu, što je dovelo do vala podmetanja požara, iznuda, pucnjava i ubojstava.
Razmjeri ilegalne trgovine i nasilja otvorili su pitanje dokle vlade mogu ići s povećanjem takozvanih poreza na poroke kako bi suzbile nepoželjna ponašanja. Australija se tako suočava s dilemom donose li ekstremno visoke cijene cigareta dugoročno više štete nego koristi.
Vlada priznaje da se zemlja nalazi usred krize ilegalnog duhana, ali ne odustaje od porezne politike niti priznaje njezinu ulogu u jačanju crnog tržišta, iako pritom gubi milijarde poreznih prihoda. Svjetska zdravstvena organizacija i dalje ističe kako je oporezivanje najučinkovitiji i najisplativiji način smanjenja uporabe duhana.
Umjesto promjene smjera, vlasti ulažu dodatne resurse u pooštravanje zakona i provedbu, što kritičari uspoređuju s igrom “udari krticu” – pristupom koji suzbija posljedice, ali ne uklanja temeljni profitni motiv. Bivši savezni policijski detektiv Rohan Pike, koji je vodio radnu skupinu za duhan pri australskoj graničnoj službi, smatra da je zemlja stvorila svojevrsnu pseudoprohibiciju, čime je praktički otvorila prostor organiziranom kriminalu.
Od zdravstvenog do sigurnosnog problema
Većina ilegalnih cigareta krijumčari se iz regija s daleko nižim cijenama, poput Bliskog istoka i Kine. Marke poput Manchestera, navodno proizvedenog u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ili kineskog Double Happinessa, postale su među najtraženijima. Sukobi među kriminalnim skupinama, poznati kao “duhanski ratovi”, rezultirali su s najmanje stotinu podmetanja požara, uglavnom u Melbourneu. Jedna skupina povezuje se s više od 250 napada. U siječnju 2025. godine 27-godišnja žena poginula je u požaru kuće nakon što su napadači, povezani s tim sukobima, zabunom napali pogrešnu adresu.
Kriminolog James Martin sa Sveučilišta Deakin upozorava da se problem iz zdravstvene sfere pretvorio u sigurnosni. Umjesto borbe protiv ovisnosti, država sada vodi bitku protiv organiziranog kriminala.
Prema navodima vlasti i medija, vlasnici trgovina često su prisiljeni prodavati ilegalne cigarete ili prepustiti poslovanje kriminalnim skupinama. Policija je objavila i snimke na kojima se čuju prijetnje paljenjem trgovina ako ne pristanu na suradnju.
Trostruko više u deset godina
Jacqui McQueen iz Geelonga, savjetnica za žrtve obiteljskog nasilja, procjenjuje da se u njezinu neposrednom okruženju ilegalne cigarete mogu kupiti u najmanje 20 trgovina. Smatra da je vlada očekivala kako će ljudi jednostavno prestati pušiti, no to se nije dogodilo. Sama je počela pušiti sa 17 godina, prestala tijekom trudnoće, a ponovno započela u teškom razdoblju kada je jednom od njezinih blizanaca dijagnosticiran agresivan rak, od kojeg je preminuo s 11 godina.
Kad je oko 2010. ponovno počela pušiti, plaćala je oko 15 dolara za kutiju od 30 cigareta. Cijene su potom naglo rasle. Posljednji put kada je kupila legalnu kutiju, 25 cigareta platila je oko 62 dolara. Uz sina koji još živi s njom i unuke za koje često kuha, kaže da joj ušteda na jeftinijim cigaretama znatno olakšava kućni budžet.
U rujnu je Australija ponovno povećala poreze, pa sada trošarina iznosi oko 1,50 australskih dolara po cigareti – trostruko više nego prije deset godina. I dok stopa pušenja pada, crno tržište nastavlja rasti, pretvarajući zdravstvenu politiku u neočekivani sigurnosni izazov.
