Velike kompanije u SAD-u i dalje podižu cijene zbog Trumpovih carina, pokazuje istraživanje KPMG-a
Tvrtke u Sjedinjenim Američkim Državama sve češće prebacuju trošak carina predsjednika Donalda Trumpa na potrošače i planiraju nastaviti podizati cijene, pokazuje anketa KPMG-a, naglašavajući kako su potrošači snosili teret Trumpovih carina dok predsjednik najavljuje uvođenje novih, iako ostaje nejasno kako će odluka Vrhovnog suda kojom su neke carine proglašene nezakonitima utjecati na planove kompanija.
Prema KPMG-ovoj anketi među 300 članova uprava velikih kompanija s godišnjim prihodima većim od milijardu dolara, 34% velikih tvrtki sada većinu troškova povezanih s carinama prebacuje na potrošače.
To je porast u odnosu na 21% kompanija koje su većinu troškova prebacivale u rujnu 2025. te 13% u svibnju 2025., ubrzo nakon što je Trump najavio sveobuhvatnu carinsku politiku.
Više od polovice ispitanih poslovnih lidera njih 55% izjavilo je da će njihove kompanije dodatno povećati cijene za najmanje 15% u sljedećih šest mjeseci.
Anketa je provedena između 9. i 24. veljače, uglavnom prije nego što je Vrhovni sud 20. veljače poništio Trumpovu opsežnu carinsku politiku, iako je predsjednik obećao ponovno uvođenje carina na temelju drugih zakona.
Iako bi presuda mogla smanjiti troškove carina za kompanije, čini se da mnoge tvrtke povećavaju cijene i više od iznosa koji plaćaju na uvozne naknade, pri čemu je 37% lidera prijavilo povećanje cijena proizvoda koji nisu pogođeni carinama, a 19% je navelo da su cijene podigli iznad razine troškova carina.
Poslovni lideri također su u velikoj mjeri izvijestili o padu prodaje zbog carina, pri čemu je 82% ispitanika zabilježilo pad prodaje u inozemstvu, a 61% pad prodaje na domaćem tržištu.
“Teret carina sada je u potpunosti prebačen na potrošače”, rekao je Brian Higgins, voditelj sektora industrijske proizvodnje u KPMG-u u SAD-u, u izjavi u ponedjeljak. “Dok su poduzeća apsorbirala početni udar na svoje marže, velika većina sada prilagođava svoje cjenovne modele trgovinskom okruženju u kojem su pritisci na troškove nova konstanta.”
Što ne znamo
Kako će se situacija s carinama dalje razvijati. Trump je uveo globalne carine od 10% nakon presude Vrhovnog suda, no prema saveznom zakonu one mogu ostati na snazi najviše 150 dana. Predsjednik može uvesti carine na određene industrije ili zemlje temeljem drugih zakona, što je i najavio, no ostaje za vidjeti kako će to izgledati i kako će kompanije reagirati. Trgovinski stručnjaci ranije su za Forbes rekli da će maloprodaja i potrošačka roba biti najteže ponovno obuhvaćeni carinama, jer velika raznolikost proizvoda otežava njihovo oporezivanje.
U naknadnoj anketi koju je KPMG proveo nakon presude Vrhovnog suda, 50% ispitanika i dalje je izrazilo nisko povjerenje u provedbu investicijskih planova i strategija svojih kompanija, što pokazuje da i dalje postoji neizvjesnost oko trgovine, unatoč poništenju najvećeg paketa carina.
Što je s povratom carina?
Presuda Vrhovnog suda kojom su Trumpove carine proglašene nezakonitima otvorila je put da vlada vrati uvoznicima iznose koje su već platili, s obzirom na odluku suda da carine od početka nisu bile zakonite. Većina od 62% poslovnih lidera ispitanih nakon presude očekuje povrat sredstava, no samo 28% planira ih aktivno tražiti. Među 28% onih koji su neodlučni i 9% onih koji ne planiraju tražiti povrat, mnogi su izrazili strah da bi pravni troškovi mogli nadmašiti iznos povrata.
Trumpova administracija potom je na sudu izjavila da će uspostaviti sustav putem kojeg će uvoznici moći zatražiti povrat, nakon što je sudac presudio da administracija ne može prisiliti kompanije da pojedinačno traže povrat na sudu. I dalje nije jasno kako bi eventualni povrati mogli utjecati na planove povećanja cijena ili hoće li tvrtke dio tih sredstava vratiti potrošačima, dok potrošači sve češće podnose kolektivne tužbe tražeći naknadu za poskupljenja uzrokovana carinama.
Inače, Trump je u travnju 2025. uveo opsežne carine za gotovo sve zemlje, iako su u punoj mjeri stupile na snagu tek u kolovozu. Predsjednik je carine, uvedene temeljem Zakona o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), učinio središnjim dijelom svoje ekonomske politike, unatoč široko rasprostranjenim upozorenjima ekonomista da će povećati cijene za potrošače i naštetiti gospodarstvu.
Male tvrtke i demokratski državni odvjetnici uspješno su osporili carine na sudu, pri čemu su dva niža suda, a potom i Vrhovni sud, presudili da Trump nije imao ovlasti prema IEEPA-i za njihovo uvođenje. Trump je oštro kritizirao presudu, koju je nazvao “jednom od najvažnijih ikad”, te je obećao nastaviti uvoditi carine na temelju drugih zakona.
Istraživanja pokazuju da su predsjednikove carine općenito nepopularne među američkom javnošću, a anketa Harris Poll provedena nakon presude Vrhovnog suda pokazala je da čak 64% republikanaca smatra da su carine povećale cijene.
Alison Durkee, novinarka Forbesa (link na originalni članak)
